Za sve to vrijeme kamenolomi na području Kantona Sarajevo zjape prazni, a pijesak i kamen iz ovih kamenoloma je, kako tvrde stručnjaci iz građevinarstva, kvalitetniji.
Pa zašto onda kompanije idu u Republiku Srpsku i uzimaju kamen i pijesak, pitanje je na koje odgovor treba dati resorno kantonalno ministarstvo.
Jasmin Šaljić, zastupnik SBiH u Skupštini Kantona Sarajevo, za Faktor kaže da je problem u Zakonu o koncesijama u KS jer postoje dva-tri člana koja direktno ugrožavaju kamenolome na području Kantona Sarajevo.
– U Kantonu Sarajevo se plaća naknada, naprimjer ako želite koncesiju u KS na period od 30 godina, vi odmah morate da platite naknadu za punih 30 godina, dok se u entitetu RS ta naknada plaća godinu za godinom – objašnjava Šaljić.
Pogodovanje entitetu RS
Ističe da je to neka vrsta pogodovanja entitetu RS jer, kako kaže, nije moguće da to niko ne vidi.
– Sve što smo prošle i pretprošle godine uvezli u Kanton Sarajevo, svaki kamen, sve ono za izgradnju infrastrukture, stambenih objekata, čak i pruge, sve smo, zamislite, dovezli sa Hreše, Lapišnice… Uglavnom ni jedan kamen nije dovučen iz Kantona Sarajevo. Imamo mi kamenolom Zovik, Igman… Naše smo skroz zagušili. I kad su građevinari to izračunali, ukupno na godišnjem nivou je bilo 90 miliona KM štete za budžet Kantona Sarajevo i kamenolome u ovom kantonu, a dobit za RS – kazao je Šaljić.
Dodaje da Klub Stranke za BiH u Skupštini Kantona Sarajevo priprema izmjene i dopune Zakona o koncesijama.
– Ostao sam zaprepašten ovim informacijama koje sam dobio od direktora kamenoloma u KS. O svemu sam tome govorio na Skupštini KS i nisam dobio odgovor na pitanja koja sam postavio i smatram da je nemoguće da neko ovo planski ne radi – ističe Šaljić.
Tvrdi da građevinari koji rade na području Kantona Sarajevo čak i iskopine odvoze u entitet RS i plaćaju između tri i pet KM.
Ni jedan kamen nisu prodali
– Imamo kamenolom na Igmanu i on je ugašen. Uredu, ako je ugašen, onda on treba da se zatrpa, dakle mogli su sve te iskopine tamo odvesti da ne plaćamo RS-u. Na takvim kamenolomima se obično prave sportski tereni, igrališta, ali ne, neko želi da mi sve što iskopamo odvezemo u RS, neko je tu dobro zaradio, to su ogromne štete – kazao je Šaljić.
Objašnjava da je vlast u Kantonu Sarajevo svoje rudnike kamena u Šaninom gaju, Rakovici, u Zoviku, dovela do toga da tamo “sjedi” samo portir, a studije pokazuju da su dva puta kvalitetniji materijali iz ovih kamenoloma, nego onih u RS-u.
Šaljić tvrdi da se čak iz Viteza dovlači materijal za tunel Hranjen, te pita kakva je to računica.
– Ovdje je riječ o nečemu krupnom, nema šanse da se ovdje nešto predvidjelo. Pitao sam ljude iz kamenoloma jesu li sigurni u to, kažu da su potpuno sigurni. Ni jedan kamen nismo mogli prodati, rekli su mi – kazao je Šaljić.
Međutm, iz Ministarstva privrede Kantona Sarajevo za Faktor tvrde da su u fokusu izmjene zakonskog okvira, ali ne odgovaraju na pitanje šta bi tačno trebalo promijeniti, niti odgvoraju na pitanje zašto se koristi kamen iz kamenoloma u RS-u. Tvrde da su na području Kantona Sarajevo aktivne tri koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina (tzv. kamenolomi).
Tri aktivne koncesije, četiri nova zahtjeva i planovi za domaće resurse
Prema podacima Ministarstva privrede KS, riječ je o kamenolomima Sakibov biser (Nišići, općina Ilijaš), kojim upravlja firma “Halilović” d.o.o., Puhovnik (Rakovica, Ilidža) u nadležnosti “Amina trade” d.o.o. te Duboki do (Rakovica, Ilidža) koji eksploatiše “BH 4” d.o.o. iz Jajca.- Pored toga, na području općina Hadžići i Ilidža djelimično se prostire i kamenolom Plješevac, za koji je koncesiju dodijelio Srednjobosanski kanton firmi “R&R COMPANY” d.o.o. Kiseljak.
O eksploataciji ovog lokaliteta između dva kantona postoji i zaseban međukantonalni ugovor kojim su regulisana međusobna potraživanja. Trenutno su u proceduri i četiri nova zahtjeva za dodjelu koncesija. Svi se odnose na istraživanje i eksploataciju dolomita na području općine Ilidža – ističu iz Ministarstva privrede KS. Iz Ministarstva objašnjavaju da se prema Zakonu o koncesijama KS, kamenolomi spadaju pod koncesione djelatnosti u okviru istraživanja i korištenja nemetalnih mineralnih sirovina.
Koncesije se dodjeljuju na osnovu javnog poziva ili pregovaračkog postupka, a koncesionar, osim ugovora, mora pribaviti niz drugih dozvola – od geoloških i rudarskih, pa do okolišnih i urbanističkih.- Ugovori o koncesiji obavezno uključuju dvije vrste naknada: jednokratnu – za pravo ekskluzivnog pristupa resursu, te redovnu koncesionu naknadu za korištenje. Potonja se plaća kvartalno – do 15. u mjesecu za prethodni kvartal – na osnovu izvještaja o eksploatisanim količinama sirovina- isitču iz Ministarstva. Iz Ministarstva poručuju da je cilj osigurati efikasno i transparentno upravljanje prirodnim resursima, uz jačanje domaće privrede. U fokusu su izmjene zakonskog okvira koje bi dodatno potaknule domaće investicije i racionalizirale postupke dodjele koncesija.