U Danu uživo pitali smo ga da li su ugrožene plate i socijalna davanja.
Prije nekoliko dana pokrenuta je akcije bojkot trgovina po uzoru na Hrvatsku. Iako prema podacima porezne uprave bojkot nije dao željeni efekat odnosno da se na taj dan kupovalo više nego prethodnih dana, šta vi mislite o toj mjeri?
Ovakva jedna akcija građan je po meni poželjna. Nismo navikli da imamo masovni odziv građana na bilo šta pa ni na ovakvu vrstu akcije. Po meni sami iznos koliko se trošilo taj dan nije bitan, bitno je da su ljudi izrazili svoje nezadovoljstvo. Ovo je dobar signal da svi u vlasti malo poguraju u nekom smjeru da se nešto uradi. Moramo imati temeljite mjere koje podrazumijevaju sve nivoe vlasti, a prije svega federalne i državne jer su u njihovim rukama ključne mjere. U rukama resornih ministarstava trgovine na entitetskom nivou su mjere koje podrazumijevaju bolju kontrolu trgavaca i trgovine, sprečavanje monopolističkih položaja trgovaca, limitiranje marži na osnovne proizvode… U Hrvatskoj je tokom proteklog vikenda većina trgovaca i dobavljača pokrenula inicijativu da se formira korpa osnovnih proizvoda gdje bi marže u startu bila ograničene, a cjenovno pristupačna građanima.
Danas informacija da će se do petka sniziti cijene 50 osnovnih artikala kao i da će zaključati cijene. Da li je ova mjera održiva?
Mislim da nije dugoročno održiva. Imali smo ranije situacije gdje je su slične mjere uvođene i dešava se da imate ograničenu dostupnost proizvoda. Jer neki proizvođač ili distributer se ne može uklopiti u cijenu i odluči da više ne isporučuje taj proizvod pa dođe do nestašice. Po meni je bolja solucija kontroliranje marže na te artikle.
Kako gledate na dešavanja u vezi uredbe o minimalnoj plati?
Upravo možda najspornije kod donošenja uredbe je bio rok, pojavio se kao neka vrsta šok terapija za sviju i većina firmi i građana se nije mogla na pravi način pripremiti za nju. U nekim segmentima i kasne plate. Čak i mi u javnom sektoru imamo nedoumica kako postupati.
Je li moglo na drugačiji način da se donese ova uredba?
Najbolja solucija bi bila da je bio paket mjera – minimalna plata i olakšice u vidu nižih poreza i doprinosa. Ovo bi djelovalo poticajno. Imali bi benefit poboljšanja standarda kvalitete življenja naših građana.
Komunalna preduzeća “u problemu”
Kako se “minimalna plata” odražava na KS?
Na sami Kanton ne toliko, imamo oko 1.000 radnika koji su ispod minimalne, ali nije velika razlika. U komunalnim preduzećiuma ima od 800 do 1.000 radnika i tu može biti problem jer su oni finansijski prenapregnuti. Ali ono što nas tek čeka je da vidimo posljedice rasta svih drugih plata. Sigurno će biti zahtjeva i sindikata i drugih koji žele da zbog sofisticiranosti posla i školske spreme traže.
Porodilje u Kantonu Sarajevo primaju mjesečno oko 1.300 KM, a politički dogovor krajem 2024. je bio da taj iznos ostane i u 2025. No, sada zbog rasta minimalca, a samim time i rasta prosječne plate u KS, za što je vezan iznos porodiljske naknade stiže novi pritisak na budžet i izazov za vlast kantona?
To je jedan od izazova. Dok ne vidimo konačne rezultate svega treba da se na određeni način naknada fiksira, a da se ostavi prostor u narednim godinama kako se budu kretali prihodi da vršimo korekcije.
Koliko je stabilan budžet za 2025. godinu? Mnogi su se pribojavali hoće li im biti isplaćene plate i socijalna davanja?
To nam je prioritet. Svi naši razgovori započinju i završavaju time kako ćemo pokriti taj dio i gleda se da se prvo pokrije taj dio.
Rekonstrukcija Vlade KS?
To je stvar skupštinske većine, razgovori su u toku. Imamo džentlmenski dogovor da se informacije ne iznose dok se oni ne završe. Volio bih da se to što prije završi jer bi to olakašalo rad Vlade.