Ekonomija

Kakva kriza, kakvi bakrači: Tokom januara u BiH uvezeno devet vozila skupljih od 200.000 KM

Dok mnogi spajaju kraj s krajem i gledaju kako da prežive mjesec, u BiH ima i onih koji su za luksuzni automobil spremni da izdvoje više stotina hiljada maraka, pa su se tako pojedinci tokom januara častili zvijerima od kojih je najskuplji koštao vrtoglavih 315.000 KM, što je čak 275 prosječnih plata isplaćenih lani u RS-u.

FOTO: PORSCHE
FOTO: PORSCHE

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, drugo mjesto je takođe zauzeo Mercedes vrijedan nešto više od 300.00 KM, a treće Porsche za koji je izdvojeno oko 259.000 KM.

U listi top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH u januaru ove godine, osim tri navedena, su još četiri Porschea i tri Mercedesa.

“Prilikom uvoza top deset najskupljih vozila Uprava je naplatila uvozne dažbine u ukupnom iznosu većem od 434.000 KM”, pokazuju podaci UIO.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac za “Glas Srpske” kaže da je u BiH, kao i svugdje u svijetu, posljednjih decenija povećano ekonomsko raslojavanje stanovništva te da brojke o kupovini luksuznih limuzina nisu iznenađujuće.

“U svakom vremenu, ali i društvu, postoje građani koji zarađuju mnogo više od prosječnog građanina”, rekao je Grabovac.

Deset najskupljih vozila uvezenih tokom januara

VRSTA                                 VRIJEDNOST (KM)            

MERCEDES-AMG G 63                     314.923 KM              

MERCEDES-AMG G 63                     300.323 KM              

PORSCHE-911 GT3                            258.909 KM                 

PORSCHE-911 CARRERA 4               242.476 KM          

PORSCHE-911 TARGA 4S                  241.238 KM          

PORSCHE-911 CARRERA 4S             231.565 KM             

MERCEDES BENZ G 400 D                221.658 KM             

MERCEDES-BENZ G 400 D               215.242 KM             

MERCEDES-BENZ AMG GLE53 4matic+  175.220 KM        

PORSCHE-CAYENNE S                     174.273 KM          

Objasnio je da za nekoga ko jedne godine zaradi deset miliona maraka, a druge, na primjer, osam miliona maraka, kriza ništa ne znači i zbog toga se ne suzdržava od tako velikih izdataka.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je prosječna neto plata lani iznosila 1.144 marke, a zaštitnici prava potrošača ističu da to pokazuje da mnogi jedva sklapaju kraj s krajem te da o luksuznom automobilu ne mogu ni da sanjaju.

U Udruženju građana “ToPeeR” iz Doboja kažu da su podaci UIO odlika vremena u kojem živimo.

“Vrijeme krize upravo donosi taj totalni vrh u trošenju novca, a ti iznosi se ne mogu naći ni u snu čovjeka sa prosječnim primanjima”, rekli su u ovom udruženju dodavši i da se kroz istoriju pokazalo da u vrijeme krize ne postoji sredina, nego samo ljudi koji nemaju i oni koji imaju previše.

Neravnomjerna raspodjela

Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da su stvari vrlo jednostavne, jer živimo u sistemu neravnomjerne raspodjele bogatstva.

“Nemamo srazmjerne sisteme oporezivanja dobiti i nemamo prelijevanja prema onima koji zarađuju manje. Dok naše društvo ne dođe u fazu pravilnije preraspodjele nacionalnog bogatstva, to će biti tako”, rekao je Ljuboja