Grad od 2.8 miliona stanovnika, koji je u subotu domaćin finala Copa Libertadores 2022., južnoameričke Lige prvaka, suočava se s nasiljem bez presedana koje počinje na ulicama i širi se u zatvore.
Od početka godine ondje je počinjeno 1200 ubistava, 60 posto više nego u istom razdoblju 2021., prema službenim podacima.
Vlada pokušava vratiti prednost uspostavljanjem razdoblja vanrednog stanja kako bi mobilizirala trupe i dodatno je povećala sigurnosne snage za više od 1.100 pripadnika na ukupan broj od 10.000 u samom gradu.
“Danas se na ulicama moramo suočiti s automatskim puškama, granatama, eksplozivnim napravama. Nasilje je enormno poraslo. Prije se s tim nismo susretali”, rekao je policijski zapovjednik Luis Alfonso Merino za AFP.
Smješten između Kolumbije i Perua, najvećih proizvođača kokaina na svijetu, Ekvador je nekad bio samo tranzitna ruta. No trgovci drogom su se ondje nastanili, a Guayaquil je postao otpremna tačka za stotine tona bijelog praha u Evropu i Sjedinjene Države.
U 2021., rekordnoj godini za uzgoj s 204.000 hektara i proizvodnju s 1.400 tona kokaina u Kolumbiji, zapljene su također bile rekordne u Ekvadoru i iznosile su 210 tona. Dolarizovana ekonomija zemlje privuklo je pohlepu meksičkih kartela koji vode sve kokainske poslove, od proizvodnje do isporuke, i profitiraju od nespremnosti ekvadorskih bandi i samih ekvadorskih vlasti, prenosi hina.
Na ulazu u četvrt Socio Vivienda II, jednu od najopasnijih u gradu, stražari naoružana policija, dok uličicama na motociklima krstari grupa od dvadesetak ljudi, u fantomkama i pancirkama. U susjedstvu su sve učestalije pucnjave između suparničkih bandi koje su se pojavile 2019. godine te su od septembra čak prisilile vlasti na privremeno zatvaranje pojedinih škola.
“Zločinačke skupine naoružanije su od same policije”, priznaje Robinson Sanchez, šef operacija u sektoru.
Organizovani kriminal koristi “djecu od 10 ili 12 godina” kao stražare ili doušnike, tvrde stanovnici i policija. Kako odrastaju, stječu pravo na tetoviranje, ali tek nakon što počine zločin.
Luksuzni automobili voze uokolo kako bi ostavili ili pokupili drogu pred nosom policije jer i unutarnje tržište se razvilo i tu lutaju “zombiji” ovisni o ostatku kokaina koji se prodaje po 25 centi po gramu.
Nasilje je također uzelo maha u zatvorima u zemlji, gdje su od januara 2021. umrla 392 zatvorenika, većina njih u Guayaquilu. U ovom ogromnom kaznenom centru 122 zatvorenika ubijena su samo u septembu 2021. tokom jednog od najsmrtonosnijih masovnih ubistava u latinoameričkim zatvorima.
“Nije država ta koja upravlja zatvorima (…) već zločinačke organizacije uz suučesništvo agenata sigurnosnih snaga koji dopuštaju, toleriraju i obogaćuju se trgovinom oružjem” čak i unutar pretrpanih zatvora”, objašnjava Billy Navarrete Odbora za odbranu ljudskih prava.
U okrugu Socio Vivienda II zabilježena su 252 ubistva od početka godine, u usporedbi sa 66 u cijeloj 2021 godini., dok je u Samborondonu, zaštićenom i bogatom sektoru, izbrojano samo 14 ubistava, što pokazuje da nasilje vlada u gradu gdje 26 posto stanovništva živi u siromaštvu.
Samo u vikendu prije finala Copa Libertadores između brazilskih klubova Flamengo i Athletico Paranaense, za koje se očekuje da će privući oko 50.000 stranih turista u zapadni dio grada, dogodilo se 21 ubistvo.
“Dopustili smo da sav ološ iz Kolumbije, Perua, Meksika i drugih zemalja dođe u naš grad. Zato znam puno dobrih ljudi koji su se iselili ili to namjeravaju. Ovdje više nema života, Guayaquilom vlada smrt”, kazao je jedan od građana, dodajući da se i on namjerava iseliti.