Jedan od glavnih problema putovanja su upravo zdravstveni problemi koji mogu zadesiti bilo koga, bilo gdje. Iako mnogi građani strahuju od ove mogućnosti, nisu svi upoznati s olakšavajućim prednostima poput besplatnog liječenja u državama s kojima BiH ima zaključen međunarodni sporazum.
BiH je ratificirala određen broj međunarodnih dokumenata koji se odnose na oblast zdravstva, teje na taj način, između ostalog, preuzela obavezu obezbijediti jednak pristup zdravstvenoj zaštitiza sve, bez diskriminacije.
Građani BiH imaju mogućnost besplatnog putničkog liječenja na odmoru u određenim zemljama? Koje su procedure, da li je tačno da građani ne moraju platiti agencijama putno zdravstveno osiguranje, već mogu u Zavodu zdravstvenog osiguranja dobiti potvrdu pitali smo upravo Zavod.
“Osigurana lica u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju pravo na pružanje hitnih zdravstvenih usluga za vrijeme privremenog boravka u državama sa kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene bilateralne Ugovore o socijalnom osiguranju, ukoliko su takva prava predviđena bilateralnim Ugovorom. Spisak zaključenih Ugovora o socijalnom osiguranju nalazi se na službenoj stranici ovog Zavoda“, kazali su za Bosnainfo iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, Njemačkom, Italijom, Belgijom i Luksemburgom.
Sporazumi su potpisani i sa Velikom Britanijom, Češkom i Slovačkom, ali za te zemlje se ne izdaju ino-obrasci, jer su drugačije regulisani i bitno je da osiguranici, ako im zatreba medicinska pomoć u tim zemljama, kod sebe imaju pasoš BiH.
Na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nudi se i upustvo za proceduru izdavanja evropske kartice zdravstvenog osiguranja.
Pravilnikom Fonda je propisano da se pravo na zdravstvenu zaštitu u ovim zemljama ostvaruje na osnovu odgovarajućeg ino obrasca kojeg izdaje Fond.
Vrsta i obim usluga propisani su Ugovorom o socijalnom osiguranju zaključenim sa drugom državom ugovornicom i domaćim provedbenim propisima, i to su, kod privremenog boravka u inostranstvu, uvijek isključivo hitne zdravstvene usluge čije pružanje se ne može odložiti do povratka u Bosnu i Hercegovinu i koje moraju biti pružene u javnim/ugovornim inostranim zdravstvenim ustanovama, a ne privatnim klinikama.
Troškove pružanja hitnih zdravstvenih usluga našim osiguranicima u skladu sa međudržavnim Ugovorima o socijalnom osiguranju snose nadležni kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja prema ino nosiocima.
O procedurama kazali su nam slijedeće:
“Detaljne informacije u kojim državama ugovornicama se mogu ostvariti navedena prava, kao i uvjetima i načinu ostvarivanja istih, možete dobiti kod kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, koji, za svoje osiguranike, na osnovu važećih Ugovora o socijalnom osiguranju i provedbenih propisa, provode postupak i izdaju potvrde o pravu/dvojezične obrasce za ostvarivanje prava na hitne zdravstvene usluge za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu.
Zahtjev podnosi osigurano lice prema nadležnom kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je osigurano”, istakli su za Bosnainfo iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Pitanje koje mnoge zanima jeste da li je moguća refundacija određenih troškova zdravstva, moguće je!
“Ovo pitanje je za kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja, obzirom da isti donose vlastite propise kojima regulišu mogućnost refundacije, te isto može biti različito regulisano u različitim kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja”, kazali su nam iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Paketom zdravstvenih prava za neosigurana lica, državljane BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije, obezbjeđuje se da djeca i mladi do navršenih 18 godina starosti, kao i školska djeca istudenti na redovnom školovanju do navršenih 26 godina starosti, imaju ista prava kao iosigurana lica, saglasno Zakonu o zdravstvenom osiguranju, Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
“Neosiguranim licima iznad 18 godina starosti se na teret osiguranja, to jest besplatno, obezbjeđuje hitna medicinska pomoć u stanjima koja mogu ugroziti život, liječenje teških zaraznih bolesti (karantenske bolesti, tuberkuloza, infekcija HIV virusom, SARS, ptičija gripa, sifilis, hemoragična groznica, hepatitis C i B, botulizam, difterija, ehinokokoza, akutni meningitis i meningoencefalitis, morbili, pertusis, poliomijelitis, bjesnilo, tetanus, trbušni tifus, pjegavac), zdravstvena zaštita žena u toku trudnoće i poroda, te puerperija i postnatalnih komplikacija do 6 mjeseci nakon poroda, zdravstvena zaštita duševnih bolesnika koji zbog prirode i stanja bolesti mogu ugroziti svoj život ili život drugih lica, ili pak oštetiti materijalna dobra, zdravstvena zaštita u slučaju hronične bolesti (maligni tumori, insulino ovisni dijabetes, endemska nefropatija, i hronična renalna insuficijencija/hemodijaliza, hemofilija, (agamaglobulinemija), zdravstvena zaštita oboljelih od progresivnih neuromišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, zdravstvena zaštita u slučaju paraplegije, kvadriplegije,zdravstvena zaštita u slučaju epilepsije, zdravstvene usluge koje se obavljaju s ciljem doniranja organa u svrhu presađivanja radi liječenja drugog lica, zdravstvene usluge vezane za darovanje krvi”, tvrdi Ervin Mujkić, šef Službe za pravne poslove u Sektoru za pravne poslove i ljudske resurse Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla, Fondacija Centar za javno pravo.
Međutim, ni ova Odluka do danas nije implementirana na odgovarajući način i njene odredbenisu zaživjele u praksi, prije svega zbog toga što od strane Federalnog ministarstva zdravstva nisu doneseni provedbeni akti neophodni za provođenje Odluke. Ipak, ova Odluka predstavlja značajan korak na reformskom putu, a njena puna primjena bi mogla biti i prva velika promjena u samom sistemu zdravstvenog osiguranja.
Zdravlje je najbitnije, a svaka besplatna zdravstvena usluga u vremenu gdje je sve itekako skupo, je itekako dobro došla.