Takva tačka dnevnog reda zasjedanja omogućava članicama Vijeća sigurnosti da raspravljaju o nizu pitanja. To će praktično biti zatvorene konsultacije.
Ova forma nazvana AOB ranije je bila popularnija među zemljama članicama, a može je zatražiti bilo koja članica Vijeća sigurnosti ili UN-ov odjel za politička pitanja i pitanja izgradnje mira. To znači da bi se ovom skupu mogla obratiti Rosemary Di Carlo, podtajnica svjetske organizacije za politička pitanja.
Sekretarijat Ujedinjenih naroda može pokrenuti konsultacije pod AOB u skladu s članom 99 Povelje UN-a u kojoj se kaže da glavni tajnik može skrenuti pažnju Vijeća sigurnosti na bilo koju situaciju u svijetu koja može ugroziti održavanje mira i sigurnosti. Vrlo često se koristi kao svojevrsna vrsta opomene da bi u nekoj zemlji ili regiji moglo doći do pogoršanja sigurnosne situaciji, upravo kako sada stvari stoje u Bosni i Hercegovini ili se koristi kao preventivno sredstvo.
Ruska podrška Dodiku
Činjenica da je Slovenija dobila potporu svih europskih članica Vijeća sigurnosti, ali i Paname ili Pakistana govori da je bosanskohercegovačka diplomacija, bolje rečeno misija BiH u New Yorku na čelu s ambasadorom Zlatkom Lagumdžijom, uspjela nadmudriti ruske diplomate koje su se, ponovno, stavile u službu Srbije i bh. entiteta RS.
Potrebno je obaviti niz razgovora, imati veliki broj susreta, konsultirati se, pregovarati s 15 zemalja iz Vijeća sigurnosti, što je vrlo zahtjevan posao osobito s obzirom da Rusija pokušava sve što može da zaustavi ovaj proces i preokrene stvar u korist Milorada Dodika i Željke Cvijanović koji su tražili da se “srpski diplomatski kadar” okrene protiv vlastite države u korist ljudi koji su osuđeni ili optuženi za protuustavne radnje.
Ono što je zanimljivo jeste to da dosta zemalja, koje su u Pokretu nesvrstanih, doživljava Srbiju kao nasljednicu bivše Jugoslavije, a njihove diplomate i dan danas spominju neka politička imena iz prošlosti. To je slučaj s Alžirom, koji je u Vijeću sigurnosti, ali i mnogim drugim afričkim ili arapskim zemljama.
To je jedan od razloga zbog čega je posao diplomata iz BiH u Ujedinjenim narodima vrlo zahtjevan jer UN ima 196 članica, a mnoge diplomate nisu svjesne što se događalo 1990-ih na području Zapadnog Balkana, piše Ivica Puljić na Al Jazeera.