“Svi čekaju da se nešto desi i da se situacija preokrene na ovaj ili onaj način. S obzirom i na različite vrste prijetnji po državu i po ustavni poredak i sistem generalno i prava građana svi već nekoliko mjeseci žive u nekoj vrsti limba hoće li se procesi pokrenuti i hoće li se uspostaviti osnovno funkcionisanje sistema”, upozorila je Korajlić.
Ističe da istovremeno imamo blokade koje se “namjerno provode s različitim vrstama ucjena i selektivnim pristupom učestvovanja u procesu donošenja odluka prije svega od SNSD-a i ekipe oko njih”.
“Dok s jedne strane prijete uspostavom paralelnog poretka i struktura s druge strane gdje vide interes i gdje postoji njihov interes i dalje učestvuju u institucijama i donošenju odluka. To posebno i kada uzmemo u obzir pitanja koja su od finansijskog značaja ne za RS nego za strukturu koja upravalja tim entitetom. Vidljivo je to počevši i od zgrade Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pa do cijelog pitanja vezanog za firmu Viadukt i ko će isplatiti dug koji postoji i slično. Tu se i dalje računa na državu, i dalje se računa na njene institucije da će isplatiti ono što se od njih očekuje dok se s druge strane radi sve na podrivanju iste te države”, ističe Korajlić.
To, naglašava, stvara ne samo potpunu nesigurnost već i nepredvidivost u smuslu šta će se dešavati u narednom periodu, odnosno šta će se usvajati od ključnih zakona.
“Priča se i dalje o nekakvim reformama, putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, a s druge strane institucije ne funkcionišu dovoljno da bi mogle išta od toga provesti. Da ne govorimo o tome da se čeka da li će opstati određene institucije ili neće, kao i da li će snositi posljedice oni koji urušavaju ustavni poredak i da li će će u konačnici profunkcionisati agencije za provođenje zakona u svemu tome”, navodi Korajlić.
“Zarobljene” institucije u službi vlasti
Govorila je i o tome koliko sveopšte blokade rada institucija u Bosni i Hercegovini prijete srljanju u anrhično društvo.
“Šalje se svakako jedna vrsta poruke koja je loša. Samo kada pogledamo šta se dešava sa privođenjem ili očekivanim hapšenjem pojedinaca za koje postoje nalozi da se privedu organima gonjenja, a to se ne dešava to prije svega šalje jednu poruku građanima da očigledno procedure i zakoni ne važe isto za sve. S druge strane svakako institucije BiH su generalno zarobljene već godinama. I sistemski se evo već decenijama radilo na tome da se uspostavi kompletna i potpuna politička kontrola nad institucijama. I one su toliko oslabljene sada u jednoj ovakvoj situaciji da to dolazi zapravo na naplatu na način da se tim istim institucijama može poigravati svako ko uslovno rečeno njima rukovodini i koristi za svoje lične političke i svake druge vrste obračuna”, upozorava Korajlić.
Naglašava da ono što je dobro u svemu što se dešava, odnosno što je pozitivno jeste da kada se pogledaju pozivi da se daju otkazi i napuste institucije BiH, da se na to ne nasjeda.
“Ti pozivi da se napuste državne institucije i da se pređe u entitetskeili lokalne institucije i slično tome se ipak ogromna većina nije odazvala. To znači da ta neka vrsta pristupa ne postoji na terenu i da svi očekuju da će ova situacija proći i da ostaju kao zaposleni u tim institucijama. Ono što mislim da će se kad tak desiti jeste da će se negdje morati okrenuti na ovu ili na onu stranu s obzirom da jednostavno ne može trajno ovakva situacija opstati”, navodi Korajlić.
No, sve ono što se dešava sa politika kriza i blokada iza sebe, naglašava Koreajlić ima i prikrivene aktivnosti mogućeg kriminala i korupcije.
“Uvijek se u pozadini dešavaju stvari zbog kojih se na kraju krajeva i prave krize. S jedne strane se kreira kriza, blokada, bojazan od opstanka institucija države i dok se svi bave time, izjavama lidera različitih i ko je kome šta rekao i ko je kome čime zaprijetio, kao i pračenja svakodnevnih poteza putovanja gdje je avion ili helikopter sletio ili poletio u svemu tome imamo pozadinske dilove koji se prave. To posebno kada govorimo o raspodjeli prirodnih resursa i kontrolom nad njima, rasprodaje državne imovine i svega onoga što je potrebno ovoj vlasti da se osigura da opstane. Ova situacija se prevashodno od vlasti u RS-u koristi, ali mislim da i na svim ostalim stranama imamo to da se jednostavno kriza koristi. Sva pažnja koja je stavljena na tu krizu je da se provedu oni dogovori koji su uspostavljeni u prethodnom, sklope ugovori koji su namijenjeni licima koja su bliska vlasti, rasproda ono što se može rasprodati, a da se očekuje da se niko posebno neće u ovakvoj jednoj situaciji time baviti”, ukazala je Korajlić.
Decenijski kriminal i malverzacije dolaze na naplatu
Govorila je i o tome da li prijetnja o mogućoj prinudnoj naplati više od dvije milijarde maraka po arbitražama najbolje svjedoči o stepenu kriminala i korupcije u koje je upalo bh. društvo.
“To je ono što sada dolazi na naplatu sav kriminal koji se dešavao u prethodnom periodu. To posebno način na koji se raspolagalo državnim odnosno javnim preduzećima, način na koji su se sklapali štetni ugovori koji su pogodovali različitim privatnim investitorima koji su opet povezani na ovaj ili onaj način sa vlastima koji uvijek u svemu tome imaju neki svoj udio dobiti u svemu tome. Nikome bez nekakve lične dobiti ne omogućavaju ovakve vrste ugovora, isplata šteta i svega ostalog. Uvijek tu postoji neka vrsta računice za one koji se takve ugovore sklapali ili koji su onemogućili da se šteta na vrijeme zaustavi. To sada jednostavno sve dolazi na naplatu. Sada postaje vidljivo, ali to je problem koji je ukorijenjen već odavno”, ističe Korajlić.
Ona naglašava da postoje i razne vrste drugih dugova u kojima se nalazi prije svega RS i drugi dugovi koji dolaze na naplatu.
“To posebno u vidu kredita koji su podizani, u vidu obveznica koje su emitovane na različitim berzama u prethodnom periodu. Dakle, i tu je zapravo ključ svih problema što je potrebno osigurati opstanak na vlasti uz sve te finansijske probleme koji se sada i dalje dešava kupovinom socijalnog mira. Ali, onog trenutka kada ponestanu sredstav za kupovinu socijalnog mira vlasti su svejsne da neće moći opstati. Zbog toga se traže svi mogući drugi načini da se obezbijede sredstva pa makar i kroz prodaju državne imovine, davan ju u kolateral iste i slično. Sve to da bi se opstalo na vlasti”, poručila je Korajlić.