Međutim, moguće je da je naše razumijevanje njihovog sastava potpuno pogrešno te bi ove planete zapravo mogle biti pune stijena, sugerišu istraživači u novoj studiji.
“Otkrili smo da i Uran i Neptun imaju svoje vanjske slojeve koji su uglavnom sastavljeni od stijena, kao i vodika i helija. To se kosi s uobičajenim vjerovanjem da su to ledene planete”, rekla je za Space.com autorica studije Yamila Miguel iz Nizozemskog instituta za svemirska istraživanja.
Ove dvije planete imaju unutrašnja stjenovita jezgra okružena ledenim omotačima, a zatim i gustu atmosferu za koju se smatra da sadrži vodik, helij i metan, kao i silikatne oblake. U nekim područjima visokog pritiska, gasovita atmosfera prelazi u fluidno stanje, ali rezultati ove studije sugerišu da bi te atmosfere mogle biti i “posute” stijenama.
Istraživački tim je do ovih zaključaka došao nakon novih istraživanja koja pokazuju da su objekti u transneptunskoj regiji, ledenom području iza Neptuna, zapravo više stjenoviti nego ledeni. Ranije studije su već sugerisale da objekti poput Plutona, kometa i tijela Kuiperovog pojasa imaju stjenovitiji sastav, naveli su istraživači.
“Pomislili smo da su, ako su ti objekti uglavnom od stijena, možda Uran i Neptun takvi”, rekla je Miguel.
Da bi došli do zaključaka, istraživači su modelirali sastav oba planeta, simulirajući njihove omotače (unutrašnju i vanjsku atmosferu), plašt i jezgro. Na osnovu uslova poput temperature u atmosferskim slojevima, tim je otkrio da bi ti uslovi mogli dovesti do kondenzacije silikatnih oblaka u određene dijelove atmosfere, stvarajući stjenoviti materijal.
Dakle, iako su Uran i Neptun poznati kao ledeni divovi koji se nalaze daleko od Sunca, oni su “stjenovitiji” nego što se ranije mislilo o “ledenim” planetama. Kako Miguel kaže, “oni možda imaju dosta leda u unutrašnjosti, ali sigurno nisu potpuno ledeni kako smo ranije vjerovali”.
Miguel smatra da bi ova nova saznanja mogla otvoriti i raspravu o reklasifikaciji ovih planeta.
“Trebali bismo promijeniti njihovu klasifikaciju kako ne bi bila pogrešna. Umjesto ‘ledeni’ ili ‘stjenoviti’, mogli bismo ih jednostavno zvati ‘manji divovi’ ili slično”, istakla je ona.
Međutim, važno je naglasiti da ova studija ne predstavlja konačnu novu klasifikaciju ovih planeta, ali ona ipak otvara zanimljiva pitanja o njihovom sastavu, među kojima su: mogu li njihove atmosfere zaista biti pune stijena, koji drugi važni aspekti njihovog sastava još nisu otkriveni, koje se još misterije kriju u hladnim, udaljenim dijelovima našeg kosmičkog susjedstva…
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.