“Šrinkflacija je uglavnom prisutna u prehrambenoj industriji. Izraz “šrinkflacija” je nastao od riječi “shrink”, što na engleskom znači smanjenje, i “inflacija” što predstavlja opšti rast nivoa cijena”, pojasnio je za portal Akta.ba doc. dr. Denis Berberović, sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
On kaže da su u ekonomiji poznata dva načina povećanja cijena; vidljivi i skriveni način povećanja cijene.
“Vidljivo povećanje cijene podrazumijeva korekciju apsolutnog iznosa cijene naviše. I to su cijene koje kao potrošači vidimo, plaćamo, često uz komentar kako je sve poskupjelo. Skriveno povećanje cijene je kada apsolutni iznos cijene ostaje isti, ali se težina (gramaža/litraža) proizvoda smanjuje, čime se efektivno manja količina proizvoda prodaje za više novca.
Naprimjer, pakovanje čokolade od 100 grama u 2021. godini koštalo je 2 KM, ali je kompanija odlučila u 2022. godini da pakovanje smanji na 90 grama, pri čemu je zadržala cijenu čokolade od 2 KM. To je de facto povećanje cijene. A takvo, skriveno, povećanje cijene zovemo “šrinkflacija”, objasnio je.
Šta kaže zakon?
Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” pojasnili su da li je šrinkflacija po zakonu kažnjiva.
“Tu nije prekršen nikakav zakon. Ako gramaža odgovara broju koji je napisan, sve je u redu. Druga stvar je što je to marketinški trik koji privlači pozornost kupca, ali ga ne vara ako se se sve poklapa. Proizvod je jednostavno skuplji, jer je smanjena gramaža, ali je na ambalaži napisano kolika je. Dakle, radi se o poskupljenju i marketinškom triku, ali to ne krši nijedan od naših zakona”, pojasnio je Marin Bago, predsjednik Udruženja.