Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je od 1958. godine bila u prostorijama Vijećnice. Nakon što je ona zapaljena, ova ustanova je dobila privremeni smještaj u Kampusu 1998.
Iako je obnovljena Vijećnica otvorena 2014. godine, Nacionalna univerzitetska biblioteka je i dalje u Kampusu.
“Mi smo tužni zbog dana kad se desio ovaj događaj, tužni smo jer se zapalilo kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine i veliki dio fondova Nacionalne univerzitetske biblioteke u zgradi Vijećnice.
Ali, razočarani smo što 31. godinu od paljenja, prvi put ovo obilježavanje ne održavamo u zgradi Vijećnice.
Razočarani smo jer tamo nismo dobrodošli. Bože moj, svako ima pravo na svoj izbor. Mi smo se žalili na ta dešavanja nadležnom sudu i sada čekamo. Tamo gazduje gradonačelnica Sarajeva. Za ostale aktivnosti možete pitati nju.
Naš kolektiv ne prihvata nesuvisli nastup gradonačelnice u vezi statusa Vijećnice”, kaže Ovčina.
Podsjetimo, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je u martu rekla da je grad “poslije više od 30 godina borbe” vratio Vijećnicu u svoje vlasništvo.
“Samo ne znam s kim se borila, nije valjda s nama?! Mi smo tu od 1958. godine, prije kao Narodna, a kasnije kao Nacionalna univerzitetska biblioteka sa regularnim papirima, nosilac prava raspolaganja, tako da u tom kontekstu imamo kontinuitet i pravo. Čak smo prije nekoliko godina bili uknjiženi na sedam dana kao vlasnik. Ali, tada se žalila Općina Stari Grad. Tada Grada uopće nije bilo u razmišljanjima”, priča nam Ovčina.
Objašnjava kakav se proces trenutno odvija pred Sudom.
“Poslije ovog što je gradonačelnica rekla, žalili smo se mi i Općina Stari Grad. To je sad u sudskim postupcima i mi smatramo da nam niko nema pravo, posebno ne gradonačelnica, zabraniti da boravimo u zgradi Vijećnice gdje smo proveli toliko vremena”, kaže Ovčina.
Nije želio ulaziti u detalje zbog čega predstavnici Nacionalne univerzitetske biblioteke nisu prisustvovali u Vijećnici obilježavanju 31. godišnjice granatiranja, ali je poručio:
“Mi smo procijenili da tamo nismo dobrodošli. Jučer je gospoda u zgradi Vijećnice imala određene izložbe, manifestacije, to je njihovo pravo. Mi smo naše manifestacije organizovali u prostorijama gdje se trenutno nalazimo, u Kampusu Univerziteta u Sarajevu.
Čin granatiranja Vijećnice je obilježen na dostojan način u našem kolektivu sa značajnim brojem uvaženih zvanica. Poslane su poruke da se mi ne odričemo našeg prava, ali ćemo to tražiti preko nadležnog suda. Razočarani smo zbog ovakvog odnosa Grada Sarajeva. Ali, Bože moj, život ide dalje. Poslali smo poruke da se riješi pravni i finansijski status Nacionalne univerzitetske biblioteke”, zaključio je Ovčina za Raport.