Kako navodi ISW, proruska otcijepljena regija Pridnjestrovlje mogla bi organizirati referendum kojim bi se tražilo pripajanje Rusiji i to na najavljenom Kongresu zastupnika Pridnjestrovlja planiranom za 28. februara.
Izlika za takav poziv bila bi navodna potreba zaštite ruskih građana i “sunarodnjaka” u Pridnjestrovlju od prijetnji iz Moldavije ili NATO-a ili oboje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi, u najopasnijoj situaciji, proglasiti aneksiju Pridnjestrovlja tokom svog planiranog obraćanja ruskoj Saveznoj skupštini 29. februara, iako se to čini malo vjerovatnim. Vjerovatnije je da će Putin pozdraviti svaku akciju koju poduzme Pridnjestrovski kongres zastupnika, navodi ISW.
Moldavija, Pridnjestrovlje i ruski ciljevi
Moldavija je bivša sovjetska država smještena između Rumunije i Ukrajine i broji oko 2,6 miliona stanovnika. Parlament Moldavije ima prozapadnu većinu, a prozapadna predsjednica Moldavije Maia Sandu teži stupanju Moldavije u EU.
Njena je vlada unaprijedila odnos s EU-om otkako je preuzela dužnost 2020., a čelnici EU-a dodijelili su Moldaviji status kandidata u junu 2022.
Pridnjestrovlje je proruska otcijepljena regija u istočnoj Moldaviji s oko 470 000 stanovnika koja je 1990. godine ilegalno proglasila neovisnost od Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike.
Niti jedna članica Ujedinjenih naroda (UN) ne priznaje njen suverenitet, a UN ovu regiju smatra dijelom Moldavije.
Kremlj je povijesno dominirao geopolitičkom orijentacijom Moldavije preko proruskih političkih opunomoćenika u moldavskoj vladi. Kremlj bi također mogao nastojati iskoristiti Pridnjestrovlje kao mjesto s kojeg može izvoditi operacije hibridnog rata protiv Moldavije, Ukrajine i NATO-a.
U konačnici, kako navodi ISW, Kremlj bi mogao pokušati preko Pridnjestrovlja destabilizirati Moldaviju kako bin se stvorila kriza na jugoistočnom krilu NATO-a.