Da je ova lokacija neprihvatljiva za odlaganje radioaktivnog otpada iz Hrvatske, poručeno je i povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine. Ipak, otpor BiH, prema svemu sudeći, samo načelan, piše N1.
Početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane “Krško”, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada iz bolnica, laboratorija i industrije, planiran je ove godine, kako bi već naredne bio u funkciji. Da je ovo neprihvatljivo i da će posljedice biti ogromne, mnogo puta su glasno isticali ekološki aktivisti i građani, s obzirom na to da sporna lokacija graniči s Parkom prirode Una.
“Ova lokacija je smještena svega 850 metara vazdušne linije od same granice Republike Srpske, odnosno BiH i samim tim i Parka prirode Una. Ukoliko bi došlo do izgradnje ovog centra bio bi ugrožen kompletan biodiverzitet ovog područja”, naveo je Vujadin Pilipović, direktor ЈU Park prirode Una.
Ne treba zaboraviti ni da se radi o izuzetno trusnom i seizmološki aktivnom području, a ozbiljne posljedice odrazile bi se na oko 250.000 stanovnika s obje strane granice, odnosno, 13 opština. Dvije trećine štetnog utjecaja bile bi, ipak, na području BiH.
“Nije to problem samo Novog Grada, Kostajnice, Dubice i ostalih opština. Riječ je o situaciji havarije da je ugroženo sve u slivu rijeke Une, Save i Dunava”, naglasio je Nikola Janjetović, načelnik Opštine Kostajnica.
A praksa loše komunikacije s hrvatskom stranom nastavljena je i ove, kako mnogi ocjenjuju, odlučujuće godine. Posljednja informacija kojom raspolaže resorno ministarstvo Republike Srpske jeste da se ne planira samo skladištenje radioaktivnog otpada već da Hrvatska sprovodi aktivnosti na definisanju smjernica za izgradnju odlagališta.
“U momentu kad dobijemo studiju uticaja na životnu sredinu da argumentovano i sa dokazima odgovorimo na to. I da dokažemo da izbor ove lokacije nije za uspostavljanje nuklearnog objekta”, rekla je Svjetlana Radusin iz Ministarstva za ekologiju RS-a.
Dok od Trgovske gore Hrvatska ne odustaje, otpor bh. vlasti načelan. Zaokupljena najnovijom političkom krizom, gorućim problemom se ne bavi. Jesu li razlog letargiji politička trgovina, nezainteresovanost ili, jednostavno, nesposobnost, pitaju se mnogi? U međuvremenu Trgovska gora prijeti da postane najopasnija tačka jugoistočne Evrope, a najveća opasnost ne dolazi samo iz tehničke prirode radioaktivnog otpada. Akademska zajednica isključena iz odlučivanja.
Posebno je zabrinjavajuće to što niko nije konsultovao Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, kao jedan od vodećih, ne samo u BiH, nego i u regionu.
“Mi još nismo pozvani, niti smo imali priliku da damo stručno mišljenje jer te državne institucije, nažalost, imaju svoje metode, meni i nama nejasne, a to je pričanjem i ubjeđivanjem suvom pričom i u tom smislu to podsjeća na jednu baru u kojoj žabe krekeću, ali sve krekeću, i nema nikakvog rješenja”, naveo je Nusret Drešković, dekan PMF-a u Sarajevu.
Drešković upozorava da je slučaj Trgovske gore primjer ekološkog rasizma, odnosno, nametanje visokorizičnog otpada siromašnijem i slabije razvijenom graničnom području koje nema snagu političkog otpora. Ravnopravni partner u priči o izgradnji odlagališta je i Slovenija, čiji je ambasador dao diplomatski odgovor.
“Nama je u interesu da onaj otpad koji proizvede Nuklearna elektrana ‘Krško’ odlože na pravi način. Slovenija ima prijedlog za rješenje. Sav proizveden otpad je tamo na lokaciji i mi pravimo planove da se ono tamo ne nastavi na lokaciji. S druge strane, druga strana, odnosno, Hrvatska ima svoje obaveze i mi se nadamo da će oni ispoštovati i svoj dio”, poručio je Damjan Sedar, ambasador Slovenije u BIH.
U suprotnom, slučaj će dobiti epilog na sudu, budući da je Bosna i Hercegovina angažovala advokatske kuće iz Velike Britanije, odnosno, Francuske.