Bosna i Hercegovina proizvodi 14 miliona tona lignita godišnje, time je količina izvađenog lignita za jednu deceniju skoro udvostručena. Značaj uglja kao energenta je velik, on pored vodene snage, pokriva polovinu energetske potrebe zemlje. Do 2050. bi trebalo da se završi sa eksploatacijom uglja. Izgradnja obnovljivih izvora energije, kao i modernizacija postojećih hidroelektrana otežani su političkim okolnostima, pošto dvije entitetske vlade slijede različite energetske ciljeve, piše Marko Büren za Rheinische Post, u tekstu u kojem tematizuje eksploatacju lignita, jednog od glavnih zagađivača vazduha u Evropi.
Smatra se da na području Kosova postoje najveće rezerve lignita na svijetu, kojima bi Kosovo moglo decenijama da snabdijeva i sebe i susjedne zemlje. Trenutno se na Kosovu iskopa sedam miliona tona lignita godišnje, koji skoro sam snabdijeva strujom dva miliona stanovnika, mada energetske potrebe jedva da mogu biti pokrivene, pa se planira proširenje termoelektrane u Obiliću. Na osnovu značaja koju lignit ima za dobijanje energije na Kosovu, ne može ni da se pomisli na prestanak eksploatacije uglja. Siromašna zemlja je za prelazak na druge izvore energije upućena na investicije iz inostranstva. A one su otežane kroz trajni sukob sa Srbijom, koja još uvijek posmatra Kosovo kao svoju teritoriju.
U tekstu se navodi da Sjeverna Makedonija pokriva čak 80 posto potreba za energijom na osnovu lignita, pa bi svako smanjivanje tog procenta značilo i sve veći uvoz energije. Zemlja je, međutim, kako kandidat za prijem u EU, dužna da usmjeri buduću energetsku politiku prema prestanku korištenja uglja. Autor navodi da otvaranje solarnog parka na jednom bivšem površinskom kopu u Sjevernoj Makedoniji zapravo ima simbolično značenje.
37 miliona tona lignita se u Srbiji iskopaju godišnje u područjima južno i istočno od Beograda. Postoji i niz manjih kopova u centralnoj Srbiji, ali na njih otpada svega dva odsto od ukupne količine uglja. Oko 70 posto električne energije u Srbiji se proizvodi na osnovu lignita. Nacionalno-konzervativna vlada je 2021. objavila da želi dugoročno da podigne udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije na 50 odsto, kako bi najkasnije 2050. prekinula eksploataciju lignita.
Slovenija, saznajemo u tekstu, proizvodi tri miliona tona lignita godišnje za jednu termoelektranu kod Velenja, a vlada je donijela odluku da se prekine sa eksploatacijom lignita 2033. Nedostajuća energija će biti nadoknađena atomskom energijom i energijom iz obnovljivih izvora. Problem u Sloveniji je – zaštita prirode jer 40 posto zemljišta je zaštićeno i ne może se koristiti ni za solarne parkove ni za vjetroparkove.
Autor navodi primjer Crne Gore gdje postoji jedna jedina termoelektrana na lignit koja pokriva 45 posto energetskih potreba zemlje. Sa 33 odsto slijedi iza toga miks obnovljivih energija, čime Crna Gora zauzima prvo mjesto u Evropi.
Büren podsjeća da je od 1990. Njemačka na prvom mjestu u svijetu kada je riječ o eksploataciji lignita ili mrkog uglja. Prije ponovnog ujedinjenja prednjačila je Istočna Njemačka. Godišnja količina uglja koju iskopa Njemačka konstantna je – između 160 i 180 miliona tona godišnje.
Ali Kina je Njemačkoj za petama, napominje autor, jer je u posljednje dvije decenije utrostručila količinu iskopanog lignita. Pošto je Njemačka donijela odluku da potpuno prestane sa eksploatacijom uglja 2038. sigurno će izgubiti vodeću poziciju. Trenutno Njemačka ima tri velika rudna područja, rajnsko u kojem iskopava 80 miliona tona godišnje, drugo je u regionu Lužica sa četiri kopa i 60 miliona tona uglja godišnje. Treće područje je južno od Lajpciga koje daje 20 miliona tona lignita godišnje. A četvrto lignitno područje u Donjoj Saksoniji zatvoreno je 2016.