No, oni koji su prisutni raspravljaju o prijedlogu novog Zakona o grobljima, prvom nakon gotovo tri desetljeća.
Najveća novost koju zakon donosi je uklanjanje spomenika i nadpisa koji veličaju velikosrpsku agresiju na Hrvatsku, a odnose se na razdoblje nakon 30. maja 1990. godine.
Osnovat će se posebno tijelo koje će odlučivati o spornim spomenicima, a postupke uklanjanja vodit će županijska upravna tijela za komunalne poslove, po prijavi građana ili prijedlogu lokalnih vlasti i upravitelja groblja.
“Dosad nije bilo jasno propisanih mehanizama kako postupiti s natpisima i pločama koji nisu u skladu s ustavnim poretkom. Ovim zakonom jasno definiramo da se takvi simboli, koji vrijeđaju nacionalne, vjerske i moralne osjećaje građana, moraju ukloniti”, izjavio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zakonom se također uređuje upravljanje grobljima, koje će biti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, te status Memorijalnog groblja hrvatskih branitelja. Propisuje se i skraćivanje vremena između dva ukopa u istu grobnicu, kao i mogućnost premještanja groblja nakon 30 godina, umjesto dosadašnjih 100.
Uređuju se i pravila za odlaganje pepela pokojnika, te jasno ističe da natpisi na grobovima ne smiju vrijeđati ničija osjećanja, niti omalovažavati uspomenu na pokojnika.
Zastupnici će po hitnom postupku raspraviti i izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kojim se želi riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti i potaknuti njegovu učinkovitu uporabu, a samu komasaciju ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.
Postupcima komasacije smanjit će se broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku/korisniku i povećati površina parcela, očekuje Vlada i ističe da su provedba komasacije i ispunjavanje Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine uvjet za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Vlada predlaže i smanjenje postotka suglasnosti vlasnika za pokretanje postupka komasacije.