Pod nazivom “80 godina, 80 sudbina” komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u prisustvu predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 80. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici prevoženi u logor.
Nakon što su se uzvanici okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja, kolonu sjećanja do spomeniku Cvijet predvodili su Plenković i Milanović, nakon čega je uslijedio prigodni program uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća.
U sklopu komemoracije izveden je prigodni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.
Program na komemoraciji vodili su studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti koji su istaknuli da se okreće novo poglavlje u komemorativnoj praksi utemeljeno na obrazovanju, istaknuvši porast broja školskih grupa iz Hrvatske koje posjećuju Spomen-područje Jasenovac. Do kraja augusta ove godine Jasenovac će posjetiti učenici 81 škole.
Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. aprila 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.