U priopćenju objavljenom u srijedu navode da umjesto da EU natječaj bude otvoren do iskorištenja sredstava i ocjenjuju se samo prijave pristigle u tom razdoblju, HOK se zalaže za privremeni modalitet poziva, koji uključuje otvaranje i zatvaranje prijava na natječaj konkretnim datumima i podrazumijeva ocjenjivanje svih pristiglih prijava u propisanom roku.
U svom zahtjevu ministarstvima regionalnoga razvoja i fondova EU i gospodarstva skreću pažnja da se prijave po principu tko prvi njegova sredstva odnose na natječaje koji omogućavaju sufinanciranje internacionalizacije i digitalizacije poslovanja, popularne natječaje koji mogu pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskih obrtnika te se apelira da se uzmu u obzir struktura i kapaciteti prijavitelja, osobito obrtnika kao mikro i malih gospodarskih subjekata.
Privremeni modalitet osigurava ravnopravan pristup sredstvima svim prijaviteljima jer omogućuje podnošenje prijava u jasno definiranom vremenskom okviru. Time se izbjegava situacija u kojoj pristup sredstvima imaju samo oni koji su tehnički najbrže reagirali na otvaranje prijava, što obrtnike i druge prijavitelje stavlja u nepovoljan položaj. Također, omogućuje ocjenjivanje svih prijava u jednakim uvjetima, čime se jamči kvaliteta, transparentnost i dosljedna primjena kriterija vrednovanja. Kada se prijave obrađuju redoslijedom zaprimanja i isključivo do iskorištenja sredstava, najčešće dolazi do zatvaranja natječaja već nakon nekoliko minuta, bez realne šanse da se i kvalitetni projekti manjih poduzetnika uopće uzmu u razmatranje, navode iz HOK-a.
Kažu da iako je argument za princip prijave “tko prvi njegova sredstva” ubrzanje postupka dodjele sredstava, ta brzina dolazi na štetu jednakosti, osobito kada korisnici nemaju jednak pristup savjetodavnim uslugama, tehničkoj opremi ili kadrovskim resursima potrebnim za pripremu i hitno podnošenje prijava. Time se dodatno marginalizira sektor obrta, ustvrdili su.
Ostali problemi obrtnika kod EU natječaja HOK ističe da prema analizi podataka o odobrenim projektima iz posljednje tri godine, sudjelovanje obrtnika u natječajima za EU fondove poraslo je s 3,21 posto u 2022. na 11,85 posto u 2024. godini, uglavnom zahvaljujući jednostavnijim pozivima. Nasuprot tome, kod složenijih poziva usmjerenih na inovacije i zelenu tranziciju obrtnici su ostvarili financiranje u svega 3,21 posto projekata.
Uz vrste investicija koje se mogu financirati, veliki problem za aktivnije sudjelovanje obrtnika predstavlja minimalna visina ulaganja, propisani rezultati koje moraju postići za ostvarivanje bodova (npr. nova zapošljavanja, porast prihoda od prodaje), koji su za obrtnike često previsoki te uvjet da je za sudjelovanje u EU pozivima potrebno imati najmanje jednog zaposlenog na temelju sati rada u prethodnoj godini, s obzirom da je u tri četvrtine obrta zaposlena samo jedna osoba – vlasnik obrta, napominju.
Iz analize upita koje je zaprimila Hrvatska obrtnička komora u 2024. u području EU fondova, vidljivo je da se gotovo 60 posto zaprimljenih upita odnosilo na mogućnosti unaprjeđenja ili širenja poslovanja nabavom opreme, za što gotovo da nije bilo nijednog dostupnog natječaja, izuzev prerađivačke industrije, zaključuju u svom priopćenju.