Ističe da je poljoprivredno-prehrambeni sektor pred izazovima i možda najviše pogođen od svih privrednih sektora danas.
“Oni danas posluju na vrlo nestabilnim tržištima, ne samo ovdje u BiH nego i šire. Imaju veoma visoke cijene inputa i one svakim danom sve više rastu. Dakle, bilo da se radi o sjemenskom materijalu, gorivu, đubrivima ili zaštitnim sredstvima – sve to doživljava povećanje cijene na tržištu. Zatim, imate sigurno krizu sa radnom snagom.
Vrlo malo je radne snage na tržištu raspoložive za poljoprivredni sektor i oni su prinuđeni izdvajati više dnevnice, više plaće za takve pomoći na svojim poljima, na svojim farmama itd. Tu su i klimatske promjene koje su globalni problem i koje će iz godine u godinu praviti sve više problema u ovom sektoru. Kad na to sve pridodate i ovu našu političku krizu gdje ozbiljni investitori ne žele investirati u BiH, mi smo sigurno suočeni sa jako velikim problemima i sa jako velikom neizvjesnošću“, pojasnio je.
Ono što dodatno pritišće sektor, ističe ministar Hrnjić, je uvozni dio proizvoda koji su vrlo konkurentni u odnosu na naše.
„Mi zbog neotvaranja pregovora s Evropskom unijom faktički nemamo mehanizam da se zaštitimo i da zaštitimo svoj domaći sektor. Kad to sve uzmete u obzir, situacija je jako neizvjesna i teška“, kazao je on.
Naglašava da je „aktuelni saziv Federalne vlade opredijeljen da ovaj sektor dobije mjesto koje zaslužuje“.
„To govore budžeti koje mi izdvajamo, već evo treća godina. Ove godine 182 miliona maraka rekordnih Federalna vlada je predvidjela za poljoprivredu. Ako tome pridodamo još 50 do 60 miliona iz kantona, to je rekordan iznos koji će u jednoj godini biti investiran u ovaj poljoprivredni sektor. Međutim, moramo znati da je to još uvijek premalo u odnosu na ono što ostvaruju zemlje regiona, odnosno, prije svega, članice EU koje su tradicionalno poljoprivredne zemlje. Ti se budžeti mjere u milijardama eura i onda možete pretpostaviti sa čim se mi borimo. Dakle, mi u odnosu na ono što imamo pokušavamo izvući maksimum.
Ono što nas također opterećuje je sistem koji smo mi u zadnjih 20-25 godina izgradili.
„Mi kao da smo ga gradili da on bude neefikasan. Dakle, sistem je dosta birokratski i on se vrlo teško mijenja. Mi smo predvidjeli određene promjene dolaskom u ministarstvo. Međutim, mislim da nema puno ni htijenja kod poljoprivrednika da pokušamo mijenjati stvari nabolje“, istakao je.
Kada je riječ o dinamici isplate poticaja, Hrnjić je kazao „da moraju i poljoprivrednici biti svjesni, ako žele mijenjati stanje, da moraju izaći iz komfora ovoga što smo imali 20-25 godina i da pokušamo sa nekim novim načinom obračuna isplate sredstava biti puno brži i puno efikasniji, a da to sve bude u okviru zakona koji su na nivou Federacije doneseni“.
„Mi smo i to predvidjeli, donijeli smo novi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi. Međutim, evo već mjesecima smo tu zapeli, to dokazuje da nema političke volje da se taj zakon mijenja. Mi ćemo ga sigurno opet, jer ga je Vlada Federacije usvojila, vratiti u klupe Federalnog parlamenta u oba doma i pokušati razgovarati sa parlamentarcima”, zaključio je, piše Federalna.