Kako je i ranije isticao, jedino pravo rješenje za privremeno finansiranje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) je jasno propisano članom 11. stav (5) Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.
“Na osnovu toga, smatram da se trebala izvršiti dopuna dostavljene, na koncu i usvojene odluke kojom bi se omogućilo da se BHANSA privremeno finansira iz prenesenih sredstava budžeta iz prethodnih godina – dok se ne usvoji budžet institucija BiH za 2025. godinu. Usvojeno rješenje uključuje transfer sredstava sa glavnog budžetskog računa, pri čemu bi se ta sredstva evidentirala kao pozajmica na budžetskoj poziciji ‘Ostala razgraničenja’, namjerno izbjegavajući evidentiranje sredstava kao rashoda”, naveo je on.
Važno je naglasiti, smatra on, da Zakon o finansiranju institucija BiH ne poznaje niti tretira termin pozajmice što otvara dodatna pitanja fiskalne odgovornosti takvog pristupa.
“Upravo iz tog razloga, smatram da se trebalo insistirati na primjeni postojećih zakonskih mehanizama, čime bi sredstva bila stavljena na raspolaganje putem pozicije ‘Direktni transferi’ sa Jedinstvenog računa trezora, a po usvajanju budžeta, bila bi i formalno uključena u Zakon o budžetu Institucija BiH za 2025. godinu. Također, nakon usvajanja budžeta, Ministarstvo finansija i trezora BiH bi na osnovu toga pripremilo Instrukciju o načinu evidentiranja realizovanih sredstava u skladu s konačnom arbitražnom presudom ICSID Tribunala u Vašingtona. Na ovaj način bi osigurali zakonito, odgovorno i funkcionalno rješenje kojim se omogućava neometan rad BHANSA-e, a naravno, sve u skladu s međunarodnim obavezama i finansijskom stabilnošću države”, navodi on.
Usvojenom odlukom nije riješeno suštinsko pitanje niti je postignuto sistemsko i pravno održivo rješenje, smatra on.
“Umjesto toga, otvaraju se novi, nepotrebni problemi i dodatno komplikuje već složena budžetska situacije, što se moglo izbjeći primjenom prethodno opisanog, zakonski jasnog i uhodanog mehanizma, koji je od početka bio na raspolaganju. Dodatno, moram naglasiti da se ne slažem sa korigovanim Nacrtom budžeta, koji je proslijeđen Predsjedništvu BiH na dalje korekcije i odlučivanje, a sadrži plan korištenje prihoda Centralne banke Bosne i Hercegovine za isplatu pojedinačnih obaveza – konkretno isplatu prema firmi ‘Viaduct'”, poručuje on.
Hasanović podsjeća kako je ranije ukazivao na rizik pokušaja korištenja dobiti Centralne banke BiH u svrhe koje nisu u skladu sa zakonom, posebno u trenutku kada im je ugrožena aktiva te kako se moglo pročitati da je Centralna banka, u skladu sa svojim mandatom i članom 30. Zakona o Centralnoj banci BiH, suspendovala isplatu dobiti kako bi zaštitila vlastitu finansijsku stabilnost.
“Prihodi Centralne banke BiH nisu fiskalna sredstva i ne mogu se koristiti za pokrivanje dugova ili vanbudžetskih obaveza. Takav potez narušava institucionalnu nezavisnost Centralne banke i predstavlja direktno zadiranje u monetarni okvir BiH. Sredstva budžeta moraju se koristiti zakonito, transparentno i u skladu sa fiskalnom politikom definisanom za cijelu državu – a ne za ad hoc isplate bez odgovarajuće zakonske osnove”, zaključuje on.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo plan ministra finansija Srđana Amidžića da od Centralne banke BiH uzme 200 miliona KM kako bi isplatili dug “Viaductu”, međutim, iz te institucije su istaknuli da neće dati svoj novac na raspolaganje.