Prošla su skoro četiri mjeseca od dolaska Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a i obećanja kako će u kratkome roku zaustaviti rat u Ukrajini koji je ostavio desetine hiljada mrtvih, milione raseljenih. Sukoba koji je izazvao najveću krizu u odnosima između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.
Prema svemu sudeći Ruski rat protiv Ukrajine ne pokazuje znakove usporavanja prema onome što bi mogao biti završni čin.
Pokušaji dogovora za okončanje sukoba u Ukrajini traju od februara ove godine, gdje kontakt između Rusije i SAD-a uspostavljen s ciljem obnove bilateralnih odnosa, kao i pronalaska rješenja za rat Moskve i Kijeva.
Izrael poništio sporazum o prekidu vatre
Dok je sa druge strane nastavljeno strašno razaranje Gaze, gdje je Izraelska vojska u ranim jutarnjim satima 18. marta prekršila primirje, tako što je izvršila napad na”ciljeve” širom Gaze, čime je okončan višesedmični zastoj oko produženja primirja koje je zaustavilo borbe u januaru, a palestinsko ministarstva zdravstva izvijestilo je da u napadu ubijeno najmanje 220 ljudi.
Napadi su bili znatno širih razmjera od uobičajenih serija napada bespilotnim letjelicama koje izraelska vojska izvodi protiv pojedinaca ili malih grupa osumnjičenih militanata te do njih dolazi nakon sedmica neuspjelih pokušaja da se dogovori produženje primirja koje je dogovoreno 19. januara.
Hamas je izjavio da je Izrael poništio sporazum o prekidu vatre, ostavljajući sudbinu 59 talaca koji se još nalaze u Gazi neizvjesnom.
Od početka sukoba koji je izbio 7. oktobra 2023, pa do sada prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva ubijeno je preko 50.000 Palestinaca. Većina od 2,3 miliona stanovnika u palestinskoj enklavi je raseljeno, mnogi dijelovi Pojasa Gaze su totalno razoreni, a prisutna je velika velika nestašica hrane, goriva i lijekova.
Na temu nastavka rata u Pojasu Gaze, Palestini, mogućem okončanju rata u Ukrajini i njegovim reperkusijama na Evropu za Bosnainfo govorio je vojno-politički analitičar Hamza Višća.
“Dalekosežni cilj Izraela je da nema Palestine. To znači što više brutalnih napada na cijelu Palestinu, što će značiti brže postizanje ciljeva, pogotovo ako su eventualni saveznici Palestine poprilično tromi u podršci. Tu Izraelu ide na ruku ideja Donalda Trumpa da područje Gaze, pretvori u neki Monte Karlo ili neku obalu u kojoj bi bogati ljudi iz svijeta imali priliku da uživaju, a da Palestince rasele. Ja u zadnje vrijeme konstantno ponavljam da ovdje nije riječ o ratu Izraela s Gazom, nego je riječ o ratu Izraela sa Palestinom. Paralelno Izarel je izvršavao operacije na Zapadnoj obali I to se dešava svaki dan. Također, stotine Izraelaca otimaju kuće od Palestinaca I tako se šire i na tom prostoru, kazao je Višća.
U međuvremenu arapske zemlje su prihvatile egipatski plan obnove Gaze u koji bi koštao 53 milijarde dolara i prema kojemu bi Palestinci ostali u Gazi.
“Bilo je za očekivati da će se zaustaviti daljnji sukobi i uništavanje Gaze sa pojavom plana arapskih zemalja, prije svega Egipta oko budućnosti prostora Gaze, uređenja i svega onog što bi se trebalo desiti bez prisustva Hamasa i nekih drugih vojnih formacija uz širenje palestinske samouprave na kompletnu teritoriju koja se smatra Palestinom. U međuvremenu SAD su zapele oko toga da postignu neki dogovor sa Iranom da ne idu u ratni sukob, nego da postignu sporazum koji bi Ameriku zadovoljio da ne bi morali angažovati svoje potencijale“, kazao je Višća.
Nakon nastavka strašnih razaranja i novih žrtava, postavlja se glavno pitanje. Ima li nade da će se naći neko konačno rješenje kako bi napokon nastupio mir u Pojasu Gaze?
“Ima nade za kvalitetan i pozitivan kraj, jer na zapadu Evrope sazrijeva saznanje da je riješen je dvije države sa ugovorom koji bi podrazumijevao ne napadanje, prekid neprijateljstava i svega ostalog, a to je jedino rješenje za taj prostor i da nije nikakvo rješenje neko preseljenje Palestinaca. Ostao sam razočaran kada sam nedavno čuo zvaničnika Indonezije koji je rekao da oni nemaju nikakav problem da prime određeni broj Palestinaca. Jednostavno to nije pravi odnos prema ljudima koji vjekovima žive na tom prostoru”, kazao je Višća
Na drugom kraju svijeta bjesni rat u Ukrajini koji traje već tri godine za kojeg je novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump najavio da će ubrzo završiti nakon njegovog dolasaka u Bijelu kuću. No, kako se čini to njegovo obećanje još nije ispunjeno, ali su se inetvizirali pregovori Moskve i Washingtona koji su počeli u februaru ove godine.
“Vladimir Putin testira koliko je Donald Trump popustljiv i koliko je izdrživ u svojoj namjeri da postigne mir iz prostog razloga što brzo postignut dogovor ne bi značio da se Rusija vratila na svjetsku scenu, a to je osnovni cilj ruskog predsjednika u kojem bi u eventualnom novom svjetskom poretku imao mjesto u samome vrhu sa Amerikom i Kinom. Stvarna snaga Rusije nije baš tolika iako su Rusi znatno napredovali u izvršavanju vojnih zadataka u ove tri godine rata. Pozicija u kojoj se nalazi Ukrajina nije baš dobra, jer joj ne dolazi dovoljno pomoći obećane od strane Zapadnih zemalja, pa i samih SAD-a, kazao je Višća.
Evropa se naoružava
Evropski dužnosnici smatraju da je Evropa suočena s jasnom i sadašnjom opasnošću (Rusija) u razmjerima koje niko do sada nije vidio. Pa bi tako oko 800 milijardi eura trebalo biti izdvojeno za „ponovno naoružavanje Europe”, naveli su ovo predstavnici država Europske unije (EU) na izvanrednom samitu 6. aprila ove godine u Briselu.
“Evropa se prepala eventualnog prekida transatlantske veze sa SAD-om. Što se u principu neće desiti, ali bi se odnosi mogli promijeniti, kako u aranžmanu NATO-a u vidu neke nove rezolucije koja bi podrazumijevala jače evropske snage i veća ulaganja i iste. Kada je u pitanju odbrana Evrope, značilo bi stajanje evropskih snaga na prvoj liniji, a da Amerika tu bude eventualna podrška ako im zatreba, sa nastojanjem da se izgrade snage koje bi mogle da funkcionišu u procesu odvraćanja i odbrane od eventualnog agresora s Istoka, ako bi čak SAD napustila Evropu, kazao je Višća.
Mnogi svjetski analitičari predviđaju razne scenarije o mogćem završetku rata u Ukrajini. Tako je u nedavnoj izjavi posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa kazao da bi Ukrajina mogla biti podijeljena kao Njemačka nakon Drugog svjetskog rata kao dio mirovnog dogovora.
“Tu se radi o prostoru za koji bi Rusija bila saglasna da dozvoli snagama Zapada da uđu kako bi kontrolirale mir, ali bi na prvoj liniji razdvajanja bile ukrajinske i ruske snage, te bi se na taj način zamrzao rat. Međutim treba reći da su Rusi šampioni zamrznutih sukoba u kojim oni poslije toga lako krenu u ozbiljnije zauzimanje ostalih teritorija. Takav primjer zamrzavanja je Krim, nakon kojeg su se proširili na područje Luganska i Donjecka, a onda krenuli nakon par godina u rat. Mislim da su Evropa i NATO svjesni da to ne bi bilo dobro rješnje iako bio neki eventualni prekid od nekoliko mjeseci dobro došao. Ukrajini treba obezbijediti kavilitetniju podršku kako bi ona imala bolje mjesto na pregovorima. Ako Ukrajina ne učestvuje adekvatno na pregovorima, teško da će neko drugi raditi u korist ukrajinskog naroda, zaključio je Višća.