Tako je ruska invazija na Ukrajinu ostavila desetke hiljada mrtvih, milione raseljenih i izazvala najveću krizu u odnosima između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.
Ruski rat protiv Ukrajine pokazuje znakove ubrzavanja prema onome što bi mogao biti završni čin. Tokom ljeta i jeseni 2024. situacija na bojnom polju značajno se pogoršala za Kijev jer je Rusija počela osvajati teritorij bržim tempom.
Završetak rata
Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u stavlja na kušnju ukrajinsku sposobnosti zadržavanja napredovanja Rusije. Istodobno budući predsjednik SAD-a najavljuje sastanak s Vladimirom Putinom, tvrdeći da može brzo okončati rat nakon svoje inauguracije 20. januara.
S obzirom na to da Zapad uspijeva podržati Ukrajinu dovoljno za preživljavanje, ali ne i za pobjedu, mnogi Ukrajinci, od dužnosnika do vojnika i civila, potiho su izrazili nadu da bi Trump mogao biti oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u nastojanju da zaustavi napredovanje Rusije, piše ukrajinski mediji.
Uznemirene sveobuhvatnom invazijom, europske su nacije u međuvremenu shvatile hitnu potrebu za povećanjem odbrambene proizvodnje u svjetlu povratka Trumpa, koji je otvoreno doveo u pitanje poštivanje člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora.
U svjetlu navedenog u zadnje vrijeme se mnogo priča o mogućem okončanju rata u Ukrajini i potpisivanju mirovnog sporazuma, ali se postavlja pitanje na koji način i kako će se dogovoriti zaraćene strane u ovom krvavom sukobu gdje ostaje puno otovorenih pitanja. Tim povodom za Bosnainfo govorio je vojno-politički analitičar Hamza Višća.
“Agresiju Rusije na Ukrajinu treba promatrati kao rusko oružje prema Zapadu (SAD) kojom oni pokušavaju izvojevati pobjedu koja bi značila promjenu sigurnosnih aranžmana u Evropi, svijetu i čak promjenu svjetskog poretka. Sam neki direktan razgovor između Ukrajine i Rusije oko nekog eventualnog mira neće se desiti bez direktnog razgovora Moskva-Washington (Zapad, EU). Eventualni prekid vatre i uspostavu mira između Rusije i Ukrajine išao bi na ruku Rusima, da se još bolje konsoliduju i politički oragnizuju, kao i nastavak pritiska na promjene sigurnosnog i ukupnog svjetskog poretka, kazao je Višća na početku razgovora.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je početkom ovog mjeseca da će se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom “vrlo brzo” nakon što za koji dan preuzme dužnost.
“Razgovor Putina i Trumpa je izvjestan iz razloga što se svijet polarizirao. Gdje su na jednoj strani SAD i Kina i u ovom slučaju Rusija je izvršilac želja uglavnom ovih totalitarnih režima, da se promjeni narativ može li ovaj svijet ići samo kao demokratija ili da imaju pravo da postoje totalitarni režimi u čije se funkionisanje ne bi miješala bilo koja svjetska organizacija. Ne vjerujem da može doći do prestanka rata u roku 24 sata. To bi mogao biti prestanak ratnih dejstava samo na štetu Ukrajine, što bi pojačao poziciju Rusije spram Zapada i SAD-a, kazao je Višća.
U zadnje vrijeme možemo čuti različite analitičare kako komentarišu moguće scenarije za završetak rata u Ukrajini i moguće uslove, ustupke i kompromise obje strane.
“Postoje četiri scenarija, od kojih tri idu na ruku Rusiji. Pa tako neki od tih scenarija su da bude privremeni prekid neprijateljstava, da se zamrzne konflikt (šta je ko ugrabio i osvojio), moguća razmjenu teritorija… Rusija ima puno bolje izvore finansiranja, nego što ima Ukrajina. Uslovi Rusije za pregovre su: Smanjenje prisustva SAD u evropskoj politici, sporazumi o novoj sigurnosnoj strukturi, te da zapadne zemlje prihvataju obaveze i samo razgraničenje prema Rusiji, čak njihovu zahtjevi idu do toga da bivše Sovjetske zemlje (SSSR) koje su bile u Varšavskom paktu, a sada su članice NATO-a, da budu tampon zona između Rusije i NATO-a i da im se ograniči naoružavanje, ukidanje sankcija, nadoknadu štetu koja se desila ruskoj privredi, ukidanje međunarodne tjeralice za hapšenje ruskoga predsjednika Vladimira Putina i da se obustavlja istraga ruskih ratnih zločina. Ništa od ovoga ni Trump Putinu ne može obećati. Ono što je najvažnije jeste da se Ukrajina učini dovoljno jakom i sigurnom da ne može biti oružje Putina u pritisku na Evropu i Ameriku, kazao je Višća.
Zapadni Balkan
Rusi su oduvijek održavali snažne veze s ovim prostorima, a u velikoj mjeri su te veze podrazumijevale maligni ruski utjecaj koji se u BiH intenzivira nakon 2014. godine i rata u Donbasu da bi se produbio od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Pitali smo Višću postoji li bojazan da bi ruski uticaj mogao potaknuti novi sukob u BiH.
“Rusija je u zemljama Zapadnog Balkana prisutna već 15 godina kroz hibridni rat. Cilj tog hibridnog rata jeste da BiH, Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, i Albaniju, učini nesposobnim da uđu u Evropsku Uniju, odnosno oni koji nisu u NATO-u da ne mogu pristupiti ovoj alijansi. Rusija neće odustati od potkopavanja BiH, pitanje je šta ćemo mi učiniti da se to ne desi. U tom smislu mi imamo pomoć od strane EU i NATO-a onoliko koliko mi pokazujemo stvarni interes da nam se pomogne. Postignut kvalitetan mir koji podrazumijeva da Ukrajina neće biti pod utjecajem Moskve, će uticati na BiH pozitivno da se riješe ostala pitanja iz sukoba na Zapadnom Balkanu u posljednjih trideset godina, zaključio je Višća.