Tom odlukom je Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačen iznos od više od sedam miliona KM, koliko smo mi i tražili za provođenje izbora. Ali, osim toga, s obzirom da je izmjenama i dopunama Izbornog zakona u nadležnost CIK-a BiH stavljeno dosta novih aktivnosti, pa i testiranje i provedba određenih pilot projekata u vezi sa izbornim tehnologijama, mi ćemo morati tražiti dodatna sredstva – navela je Hadžiabdić.
Kazala je kako izborne pripreme za predstojeće lokalne izbore u BiH teku dobro, te da je plan CIK-a BiH da najkasnije do 9. maja raspišu izbore. To je posljednji dan jer se izbori moraju raspisati 150 dana prije dana izbora. Sve ćemo učiniti da 6. oktobra birači u BiH izađu na lokalne izbore i da sve bude spremno – kazala je Hadžiabdić.
Napomenula je da danas stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo visoki predstavnik.
Hadžiabdić je navela da danas počinje dvodnevna edukacija političkih subjekata pod nazivom: „Elektronska prijava političkih subjekata za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine“, koju organizira CIK BiH.
Kazala je da su pozvali predstavnike političkih subjekata, te da su se odazvali predstavnici političkih stranaka, ali i potencijalni nezavisni kandidati. Razlog zbog kojeg smo ih pozvali je što na lokalnim izborima ove godine planiramo jednu novinu, a to je da se po prvi put politički subjekti u BiH prijavljuju elektronski – kazala je Hadžiabdić.
Pojasnila je da ta novina dovodi do automatizacije procesa prijava za izbore na način da će se sve vršiti elektronski i svi dokumenti će se prilagati elektronski.
Po njenim riječima, to će olakšati, ne samo provjeru potpisa podrške, nego i kontrolu. Mi smo do sada potpise podrške provjeravali po modelu jednog reprezentativnog uzorka od samo 10 posto. Ova novina će biti značajna, jer će sada svih 100 posto potpisa biti provjereno. Osim toga, politički subjekti će imati obavezu da sve potpise podrške sa njihovih obrazaca koje će generisati iz aplikacije, zapravo, da unesu sve to u aplikaciju – kazala je predsjednica CIK-a BiH.
Dodala je da će sami imati mogućnost da kontrolišu da li su im validni birači dali potpise podrške, “da se ne radi o duplim, da se ne radi o umrlim”.
Smatramo, kazala je Hadžiabdić, da će to biti jedno značajno unapređenje. Bit će izazov za političke subjekte, jer se to radi prvi put. Ali s obzirom da smo na prošlim Općim izborima 2022. godine već imali elektronsku prijavu kandidata, mislimo da taj posao može biti samo benefit i za političke subjekte, a i za izbornu administraciju koja vrši provjere – mišljenja je Hadžiabdić.
Na novinarsko pitanje kakav će biti tretman političkih subjekata i stranaka koje su na američkoj “crnoj listi”, Hadžiabdić je odgovorila da je princip jednakosti jedan od osnovnih evropskih standarda i “komisija će se rukovoditi principom jednakosti za sve političke subjekte, ali će svi biti u obavezi da ispunjavaju uslove propisane zakonom, za prijavu i ovjeru na lokalnim izborima”.
Upitana da li je CIK BiH spreman na lokalnim izborima implementirati izmjene i dopune Izbornog zakona koje danas stupaju na snagu, kazala je da su danas imali sastanak na kojem su razgovarali o novinama u vezi sa Pravilnikom o imenovanju biračkih odbora, “jer ćemo sada mi u CIK-u BiH imati obavezu, prema trenutnim zakonskim odredbama, da imenujemo predsjednike i zamjenike predsjednika i to po prvi put neće biti ljudi koji su vezani za bilo kakve političke aktivnosti”.
Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić je navela i to da sve što se tiče pilot-projekata se radi u saradnji sa donatorima, koji su još ranije upućivali pisma namjere i podrške Centralnoj izbornoj komisiji. Jako je dobro da nešto testiramo, da vidimo kako će se to pokazati na lokalnim izborima, u realnim uslovima, da bismo mogli vidjeti da li uopšte ima smisla za primjenu određene tehnologije na narednim općim izborima 2026. godine – kazala je Hadžiabdić.