U međuvremenu, Atena strahuje da eskalacija u bliskoistočnom sukobu može izazvati nove migrantske talase i preduzima diplomatske inicijative sa Libanom i palestinskim vlastima.
Izgradnja ograde na sjeveroistočnoj kopnenoj granici s Turskom počela je 2012. godine i od tada se produžava uz pomoć nacionalnih finansijskih sredstava.
Pitanje se ponovo pojavilo nakon što je Njemačka odlučila zauzeti stroži stav po pitanju migracija, a političari u Berlinu pozvali su zemlje prve linije, poput Grčke, da pojačaju zaštitu vanjskih granica Evrope.
U svjetlu novih događaja, Atena je ponovo stavila na sto svoj zahtjev da proširenje ograde finansira EU. Nova ograda će se graditi sa ili bez Evrope – nedavno je rekao grčki premijer.
Međutim, Komisija EU insistira na tome da se protivi finansiranju izgradnje ograda, a istovremeno priznaje da nacionalne vlade znaju bolje kako zaštititi svoje granice. Države članice moraju zaštititi vanjske granice EU. Oni su u najboljoj poziciji da definiraju kako to učiniti u praksi na način koji je u potpunosti u skladu sa acquisem EU, uključujući poštovanje osnovnih prava – rekao je glasnogovornik Evropske komisije za Euractiv.
Zvaničnik EU je dodao da Komisija ostaje pri stavu da je efikasno upravljanje vanjskim granicama prioritet za Uniju i da se mora preduzeti integrirani pristup. Fokus bi trebalo da bude na pametnim rešenjima koja podržavaju implementaciju evropskog integriranog upravljanja granicom, kao što su integrirani, interoperabilni i prilagodljivi sistemi nadzora – istakao je glasnogovornik EU.