Gradske vlasti u Kongsbergu u Norveškoj obnavljaju skloništa iz doba Hladnog rata, izgradile su novi satelitski komunikacijski sustav i uspostavljaju protokole za pomaganje zapadnim vojskama u slučaju izbijanja kakvog sukoba, piše novinska agencija Associated Press.
Voditelj gradskog ureda za izvanredne situacije Odd John Resser rekao je da im je rat u Ukrajini pokazao da cijela zajednica mora sudjelovati u obrani. Skandinavske zemlje povećavaju izdvajanja za obranu, revidiraju sigurnosne protokole i zagovaraju koncept “totalne obrane” – sudjelovanja kompletnog društva u obrani od vojnih i nevojnih prijetnji, prenosi N1.
Norveška je vlada ranije u maju objavila svoju prvu nacionalnu sigurnosnu strategiju te konstatirala da se zemlja u ovakvoj sigurnosnoj situaciji nije našla od Drugog svjetskog rata. U siječnju su norveške vlasti rekle da će nove stambene zgrade ponovno sadržavati atomska skloništa. Praksa uključivanja istih u zgrade obustavljena je 1998. godine, podsjeća Associated Press.
Višestruki profit
Aktivni su i drugi Skandinavci. Švedska je nakon ruske invazije na Ukrajinu imenovala prvog ministra za civilnu zaštitu. Šveđani stari između 16 i 70 godina bit će mobilizirani u slučaju izbijanja rata. Neki će ići u vojsku, a drugi će dati doprinos spasilačkim službama, vatrogascima, bolnicama i drugim institucijama. Finska već posjeduje elitnu mrežu atomskih skloništa koja može primiti oko 86 posto njezina stanovništva.
Norveška i neke druge skandinavske zemlje rekle su svojim građanima da pripreme dovoljno vode i hrane za sedam dana. Jedanaest žitelja Kongsberga s kojima je razgovarao Associated Press reklo je da ima neke zalihe hrane i vode. Većina nema dovoljno, neki nemaju nikakve zalihe, a dvoje je reklo da bi mogli izgurati i više od sedam dana. “Rusija je blizu i nikad ne znate što će se dogoditi. Radije bih bila spremna”, rekla je zaposlenica trgovine sportskom opremom Katina Bakke, prenosi Jutarnji.
Premda norveške vlasti ne očekuju da će rat uskoro doći na njihov teritorij, ako dođe, Kongsberg će u njemu igrati važnu ulogu. Grad je od glavnog grada zemlje Osla udaljen 85 kilometara jugozapadno i sjedište je Kongsberg grupe, proizvođača preciznog oružja koje se koristi u Ukrajini. Kongsberg može ugostiti i vojnike ako dođe do konflikta. Voditelj gradskog ureda za izvanredne situacije Odd John Resser rekao je da će grad višestruko profitirati od ovih aktivnosti jer će biti spreman i za druge prijetnje poput pandemija, ozbiljnih vremenskih neprilika te nestanaka struje kakvi su nedavno pogodili Španjolsku i Portugal.
Otporniji na prijetnje
Kongsberške gradske vlasti podigle su razinu spremnosti nakon poplave koja je grad poharala 2007. i simulacije četverodnevnog nestanka struje koju su organizirale 2016. godine. Tada su doznale da grad ima više od 30 slabih točaka i počele odvajati novac za rješavanje tih problema. Kupljeni su agregati, uspostavljena je veza s komunikacijskim satelitima kako bi grad mogao odaslati poziv upomoć, a zdravstvene ustanove na tjednoj bazi ispisuju i katalogiziraju najvažnije podatke o pacijentima.
Martha Turnbull, direktorica u Europskom centru za odvraćanje hibridnih prijetnji u Helsinkiju u Finskoj, rekla je da su skandinavske zemlje otpornije na prijetnje jer ohrabruju lokalne vlasti da donose važne odluke. Kad izbije kriza, vojska nije ta koja raznosi vodu, već se očekuje da će to raditi lokalne vlasti, civili i tvrtke, dodala je Turnbull.
Ministar obrane Kraljevine Norveške Tore O. Sandvik rekao je Associated Pressu da “prijetnja raste” te da bi ruski agenti diljem Europe mogli napasti infrastrukturu poput trafostanica, komunikacijskih kabela i spremišta s vodom. Stručnjaci kažu da su ruski agenti u Europi ušli u “predratnu” fazu.