Pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Goran Bursać istakao je da je budžet za poljoprivredu Srpske prije dvije godine gotovo udvostručen.
– To nam daje novu snagu da možemo bolje i više da investiramo u poljoprivredu – rekao je Bursać, navodeći da proizvodnja u skoro svim poljoprivrednim sektorima raste.
Bursać je konstatovao da raspodjela agrarnog budžeta nije uvijek idealna, ali da se Ministarstvo trudi da se na terenu vide pozitivni rezultati trošenja budžetskog novca.
On je objasnio da se budžetski novac u agraru troši u tri pravca – kapitalne investicije, podrška tekućoj proizvodnji i ruralni razvoj.
Fokus u prethodnim godinama, prema njegovim riječima, bila je modernizacija poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj, a znatan dio novca investiran je u nabavku moderne mehanizacije.
– Samo u mljekarski sektor posljednjih godina investirano je više od milijardu KM – rekao je Bursać, konstatujući da je mljekarski sektor, koji izvozi između 60 i 70 miliona litara godišnje, najstabilniji sektor poljoprivredne proizvodnje u Srpskoji i sektor sa velikim potencijalom.
Savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Tatjana Branković rekla je da stanje u agraru Srbije, koji se u proteklih 10 godina suočava sa brojnim problemima, zbog spoljnih, ali i unutrašnjih faktora, nije zadovoljavajuće, iako je budžet za poljoprivredu ogroman, veći od 138 milijardi dinara za ovu godinu.
– Bilježimo ili stagnaciju ili pad produktivnosti, smanjen obim investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i sve izraženije negativne posljedice klimatskih promjena ili ekstrema – istakla je Brankovićeva na panelu “Poljoprivreda – ekonomija obima – da li možemo zadovoljiti rastuće potrebe zemalja regiona”.
Prema njenim riječima, Srbija je tradicionalno poljoprivredna, ima i dalje vrhunske naučno-istraživačke kadrove i dobre prirodne potencijale za razvoj ove grane privrede.
Ona je istakla da je Srbija izgubila prehrambeni suverenitet, posebno u sektoru svinjarastva, navodeći da je obim investicija u prehrambenu industriju opao za 0,5 procentnih poena u proteklih 10 godina, te da ukupan doprinos prehrambene industrije u ukupnoj privredi takođe opada.
– Ono što je zaista dobro, da mi u svim godinama efikasno koristimo raspoložive resurse, međutim, naša ukupna faktorska produktivnost opada, po stopi od 1,1 odsto godišnje, što je izazvano tehnološkim padom, dok u Evropi dolazi do ukupne faktorske produktivnosti od 0,1 odsto godišnje – pojasnila je Brankovićeva i dodala da se to dešava jer se u Srbiji nedovoljno brzo usvajaju inovacije.
Ona je navela da je problem i distribucija agrarnog budžeta, jer je država i dalje najveći finansijer i investitor u sektor.
Brankovićeva je navela da Srbija za direktna davanja izdvaja 89 odsto budžeta, a na ruralni razvoj svega 3,6 odsto i to u prošloj godini, te istakla da bi trebalo da barem četvrtina budžeta bude usmjerena ka mjerama ruralnog razvoja.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore Marko Radonjić rekao je njegova zemlja i Republika Srpska imaju dobru spoljnotrgovinsku razmjenu, kao i da postoji jako dobra saradnja.
Radonjić je dodao da mora postojati saradnja i uvezivanje u regionu, posebno sa Srbijom, BiH, Sjevernom Makedonijom.
– Ono što smo mi uradili i na čemu moramo biti zadovoljni, je da smo uspjeli da promijenimo percepciju o poljoprivredi, da je ne gledamo kao socijalnu kategoriju, već da je gledamo kao mogućnost za biznis – poručio je Radonjić.
O stanju u poljoprivredi Sjeverne Makedonije govorio je miistar poljoprivrede ove zemlje Cvetan Tripunovski.
Na kraju prvog radnog dana “Jahorina ekonomskog foruma 2025” održan je panel “Za koje poslove budućnosti obrazujemo našu djecu danas – obrazovanje i savremene tehnologije”.
Drugog radnog dana foruma biće održano više panela, a skup će biti završen “Razgovorom sa premijerom“ na kojem će učestvovati predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, potpredsjednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević i predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić.