Međutim, broj proizvođača se smanjio kako zbog nedostatka radne snage, tako i zbog vremenskih uslova koji ne idu na ruku proizvođačima.
Jedan od onih koji nije odustao od krastavca je Ferid Selimović iz Svojata. Priča da je godina teška, vremenske prilike nisu povoljne. Krastavac je zasadio na 1.500 metara kvadratnih, a ubrao više od 10 tona.
„Otprilike je to dobar prinos i urod. Ali godina je teška, ali sam zadovoljan. Sačuvao sam krastavac i vidi se se iz priloženog da je dobar i sada kao u najvećem jeku“, priča Ferid kome je dio zasada uništila biljna infekcija plamenjača.
„Ovo je zauzela plemenjača. Nekada je bila kiša koja je bila specifična. Ali sam zaštitio, zatvorio. Što se tiče ostalog, nema nekih bakterija. Samo ta plemenjača“, priča.
Ista ta plemenjača i Jasminu Selimoviću uništila je većinu usjeva. Od parcele od 13 dunuma, devet je putpuno uništeno.
„Godina nije nimalo laka, teška je. Vremenski uslovi nisu dobri nikako. Ta plemenjača, isto kao kad naleti neki požar. To je teško zaustaviti, teško spriječiti. Vide se posljedice, a ona se i dalje širi“, pojašnjava Selimović.
Ove godine je otkupna cijena krastavca bolja nego lani, tako je kilogram kornišona prve klase sa 1, 50 KM povećan 1,90 KM, ali je skuplji repromaterijal. Primjera radi, cijena gnojiva bila je 4, 90 , a sada 5, 90 KM. Ukoliko se naredne godine ne poveća otkupna cijena, još više proizvođača će odustati, jer je sve teže naći i radnike pa se cijena reguliše i kroz dnevnice koje iznose od 60 do 80 KM.
„Mi ćemo se nastaviti i ove i iduće godine boriti za bolje cijene. Ispod 2,00 KM ili 2, 10 KM, mislim da će teško ko raditi prvu klasu. Druga klasa negdje oko 1, 20 KM. I treća klasa koja je najjeftinija i za koju se nema nikakve računice je 0, 15 KM i dalje“, kaže Jasmin Selimović koji je ujedno i predsjednik Udruženja proizvođača povrća „Kornišon“ iz Svojata preko kojeg ide organizovani otkup krastavca.Poticaj sa kantonalnog nivoa je 0,13 KM po kilogramu i 0, 10 KM za organizatore proizvodnje.
„Puno znači što imamo otkup, a cijene su, relativno dobre. Ali da su Bog dao bolje jer je sve skuplje. Sve je ostalo na cijeni. Ja sam sada zadovoljan jer mi je rod bio takav, a da nije, bio bih nezadovoljan. Teško je, to je baš fizički sve. Moraš biti na suncu, na kiši, izložen svemu. Ali kada nešto voliš, onda nije teško“, zaključuje Ferid. On je jedan od 25 trenutnih proizvođača iz Svojata čiji krastavci su plasirani na tržište BiH i EU, pišu Vijesti.ba.