Zato nije ni čudo što ih svake godine posjećuje sve veći broj turista, kako zbog zimskih sportova, tako i zbog predivnih staza koje zovu na avanturu. Iz tog razloga smo odlučili sastaviti jednu listu planina koje svako, bilo da živi u ovoj zemlji ili dolazi izdaleka, male grupe ili porodice, trebaju posjetiti.
Napomena: Ova lista je urađena po nahođenju autora, i nije rangirana po određenom kriteriju. Bosanskohercegovačke planine su brojne i prekrasne, i svaka zaslužuje da bude na ovoj listi, ali smo ipak malko suzili izbor.
Prenj
Prenj je planina smještena u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Njegova sirova ljepota oduzima dah svakom ko se nađe na ovoj planini. Iz tog razloga ovu planinu također Bosanskim Himalajima zbog njenog ‘oštrog’ reljefa koji podsjeća na Himalaje, posebno u zimskom periodu. Ovo je također i jedna od opasnijih planina u Bosni i Hercegovini, gdje vam za uspon na njene najviše vrhove, u toku većine godine, treba alpinistička oprema Ima više atraktivnih vrhova koje treba posjetiti: Lupoglav (2102 m.n.v.), Cetina (1992 m.n.v.), Sivadije (1967 m.n.v.), -osobac (2024 m.n.v.), i mnogi drugi. Za planinare preporučujemo uspon do doma na Jezercetu, smješten na putu ka najvišem vrhu Zelenoj glavi (2 155 m.n.v.), a za porodice Boračko jezero gdje su plaže idealne za kupanje i odmor u prirodi.
Visočica
Visočica čini dio prirodne granice između Bosne i Hercegovine. Put do planine iz pravca Sarajeva je asfaltiran, što olakšava pristup vozilima. Stalnih јezera nema na Visočici planini. Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima, većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnih grebena za vriјeme otapanja sniјega u proljeće, ili velikih ljetnih kiša. Ono što je specifično za Visočicu jeste da se na njoj, na nadmorskoj visini od 1691 m nalazi nekropola Poljice s 49 stećaka (33 ploče, 10 sanduka i 6 sljemenjaka) koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Maglić
Smješten između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Maglić je najviša planina u našoj zemlji sa istoimenim vrhom (2386 m.n.v.). Najbolji pristup ima od Nacionalnog parka Sutjeska, putem koji vodi uz spomenik prirode, Perućicu. Perućica je jedna od posljednjih očuvanih prašuma u Evropi. Ulazak u prašumu je zabranjen, ali je urađen vidikovac na strani, tako da se ipak može uživati u njenoj ljepoti. Putem stižete do mjesta Prevoj. Tu planinari kampuju kada žele da popnu planinu Maglić. Međutim, taj je put nešto opasniji, i treba vam kaciga i uže za uspon. Preporučamo radije da se ide Poštarskim putem koji je prilagođeniji. Sa druge strane se možete spustiti na Trnovačko jezero koje pripada Crnoj Gori i tu kampovati.
Zelengora
Sa beskrajnim zelenilom i brojnim jezerima, nismo mogli a da ne uvrstimo ovaj dragulj Balkana na našu listu. Smještena u sjeveroistočnom dijelu Hercegovine, u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska, na Zelengori se može naći preko 2600 vrsta biljaka. Međutim, njen glavni kuriozitet proizilazi iz brojnih planinskih jezera koja su povezana uhodanim planinarskim putem: Orlovačko jezero, Bijelo jezero, Jugovo (Borilovačko jezero) (umjetno), Kotlaničko jezero, Štirinsko jezero, Jezero Donje Bare, Jezero Gornje Bare, Kladopoljsko jezero. Nažalosr, ovim jezerima prijeti izumiranje usljed eutrifikacije (zatravljivanja), te je potrebna posebna briga da bi se očuvali.
Bjelašnica
Najvjerovatnije najpoznatija bosanskohercegovačka planina, Bjelašnica je bila domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, zajedno sa Jahorinom, Igmanom, i Trebevićem. Smještena u blizini glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, ona mami svojom sirovom ljepotom jednako kao i bogatim sadržajem za odvijanje zimskih sportova. Idealna je i za one koji žele da se udalje od gradske vreve, ali i za planinare koji traže adrenalinske uspone. Najviši vrh se nalazi na istočnom rubu, na čijem vrhu je smješten meteorološki opservatorij u visini od 2067 m. Na južnim obroncima Bjelašnice na 1495 metara nadmorske visine nalazi se selo Lukomir, što ga čini najvišim naseljenim mjestom Bosne i Hercegovine.
Čvrsnica
Iako više pogodna za planinare nego za ˝gradske˝ turiste, Čvrsnica svakako treba da bude na listi planina koje trebate posjetiti. Smještena na desnoj obali rijeke Neretve, sa vrhom Pločno (2222 m.n.v.) Čvrsnica predstavlja najvišu planinu u središnjim Dinaridima. Posebno mjesto u sklopu planine zauzima krasna dolina Dive Grabovice. Posjećivati se može samo ljeti i to od konca juna do sredine septembra, dok je zimi radi oskudice konačišta nepristupačna. Poseban kuriozitet ove planine čine Hajdučka vrata, ugnježdena na 2000 metara nadmorske visine. Kameni prsten u stijeni, promjera oko 5 metara, nastao je djelovanjem različitih klimatskih i geomorfoloških faktora, spada u spomenike prirode i nalazi se na listi zaštićenih područja UNESCO-a.
Vranica
Smještena u središtu Bosne i Hercegovine pored naselja Fojnica, planina Vranica spada u stara gorja. Najviši vrh je Nadkrstac s 2.112 metara nadmorske visine, a slijede ga Krstac s 2.069 i Rosinj s 2.059 metara nadmorske visine. Pored prostranih livada i prelijepih pejzaža, na planini se nalazi i Prokoško jezero, atraktivan turistički centar. Jezero je dom ednemičnoj vrsti- tritonu, međutim usljed pojačane urbanizacije na jezeru, dovodi se u pitanje njegov opstanak.
Jahorina
Udaljena 30tak kilometara od Sarajeva, Jahorina je idealna planina za bijeg iz grada i boravak u prirodi. Domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, na planini su održane alpske discipline za žene. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom, pritokom Prače; s juga Crnom Rijekom i Kolunom; sa istoka Korjenom, Vardom, Lisovačkim potokom i rijekom Pračom, a sa zapada rijekom Željeznicom. Pogodan teren kao i infrastruktura, uvrstile su ovu planinu u jedne od najljepših ski centara.
Cincar
Cincar je planina smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, i odraz je tipičnog bosanskohercegovačkog krškog reljefa. Cincar je mješavina divlje prirode i historije. Tu su smještene takozvane Švabine štale, koje su dobile naziv jer su ih napravili za vrijeme austrougarske a kasnije obnovili Švabe, i tu je započela prozvodnja poznatog livanjskog sira, piše Vedro.ba.
Ali simbol Cincara su definitivno divlji konji, prelijepo krdo vranaca koje luta ovom planinom i nemaju želje da ih se pripitomi.
Vlašić
Smješten u središnjem dijelu Bosne, kraj vezirskog grada Travnika, za planinu Vlašić se vežu mnoge legende o nastanku njenog imena. Ali najvjernija je ona da je dobila ime po narodu Vlasi, koji su bili poznati po stočarstvu. Najviši vrh Vlašića, Paljenik (1 933 m.n.v.) predstavlja izazov za uspon brojnim planinarima, posebno u zimskom periodu. Vlašić je za vrijeme Zimskih olimpijskih igara bio rezervni zimski centar za skokove u zrak, u spomen čega danas na glavnom platou stoji razrušena skakaonica. Ljeti je idealan za šetnje, posebno stazom koja vodi do vodopada Ugrić. Vlašić je poznat kao pitoma planina, zbog guste šume koja štiti od jakih vjetrova, što pruža idealne uvjete za odvijanje zimskih sportova.