Politika

Gdje BiH vodi predizborna kampanja puna teških nacionalnih tema?

Nacionalne strasti dodatno je potaknuo čelnik SDA Bakir Izetbegović izjavom da su se Bošnjaci prebrojali.

FOTO: KOLAŽ/RINGIER
FOTO: KOLAŽ/RINGIER

Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini mogla bi biti najprljavija od samostalnosti države 1992. godine, prema onom što se može vidjeti dva mjeseca prije izbora u oktobru, izazivajući strah da će etničke podjele u zemlji biti dodatno produbljene a sigurnosna i ekonomska situacija još više narušena, u jednoj od najkrhkijih demokratija u Evropi.

Očuvanje etničkog i vjerskog identiteta ključne su teme predizborne kampanje vladajuće koalicije sastavljene od tri nacionalne političke partije; bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, vodeće političke partije bosanskih Srba, dok su ekonomski i socijalni problemi u društvu skoro i ne spominju.

Nacionalne strasti dodatno je potaknu SDA-ov čelnik Bakir Izetbegović nedavnom izjavom da su se Bošnjaci prebrojali, aludirajući na njihovu sposobnost da se brane u slučaju ponovljenih sukoba. Lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović uzeli su to kao argument zbog čega entitet Republika Srpska treba biti nezavisan od Bosne i Hercegovine, gdje Bošnjaci čine većinsko stanovništvo, te kako bi i Hrvati u Bosni i Hercegovini trebali imati zasebnu političku i teritorijalnu jedinicu kako bi očuvali svoj identitet.

“Prvi put u historiji, bar meni poznatoj, Srbi čekaju vrijeme. Moramo da budemo strpljivi, da razumijemo vrijeme […] Evropa neminovno dolazi u konfuziju, do svojih unutrašnjih problema. Molim se Bogu da ponovo u Americi dođe Donald Trump”, rekao je Dodik.

‘Građani sluđeni strahom’

„Kampanja uveliko traje i njen smjer je jasno trasiran – ona će biti usmjerena i već jeste na bildanje nacionalnih i patriotskih mišića“, rekla je Al Jazeeri Tanja Topić, analitičarka Fondacije Friedrich Ebert.

Prema Topić, za tako agresivnu predizbornu kampanju u Bosni i Hercegovini postoje dva razloga – jedan je što je to recept za uspjeh jer je glasače najlakše homogenizirati “u sopstvenoj etničkoj zajednici“, i drugi je taj „što uglavnom nosioci vlasti nemaju šta novo i progresivnije ponuditi biračima jer nemaju viziju“.

„Riječ je o reciklaži obećanja i nacionalnih matrica koje proteklih decenija nisu donijele nikakav boljitak a ostala su uglavnom prazna obećanja koja su rezultirala kako materijalnim tako i duhovnim siromašenjem građana“, rekla je Topić.

I za Šteficu Galić, urednici portala Tačno.net predizborne teme u Bosni i Hercegovinu su uvijek iste: „nacija, vjera, zastave, kriminalci, zločinci…“

„Građani sluđeni strahom od rata s još neizliječenim ranama od prošlog, siromaštvom, pandemijama, lažima, nametnutim podjelama, prevareni su bezbroj puta do sada“, rekla je Galić Al Jazeeri.

Zbog teške ekonomske situacije i nestabilnih političkih prilika, Bosnu i Hercegovinu je tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, od 3,4 miliona stanovnika, a skoro pola miliona građana je otišlo iz Bosne i Hercegovine od 2013. godine, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, a nema naznaka da će odliv stanovništva biti zaustavljen u skorije vrijeme. Među ljudima koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu sve je više onih koji ka razlog ne navode posao, već političke pritiske.

Nemoćna opozicija

Opozicija, razjedinjena, sastavljana od lijevih do krajnje desnih političkih partija, također upada u zamku pa pokušava osvojiti etnonacionalni prostor što se pokazalo kao gubljenje vremena i ono što Topić naziva „veliko vrednosno posrnuće“.

„Ekskluzivno pravo nad nacionalnim interesima odavno su zauzele stranke na vlasti i vrlo često uvuku u prljave rabote oko nacionalnih tema opoziciju, tako da smo u situaciji da se ekstremni etnonacionalisti zalazu za koncept građanske države, dok neke od opozicionih stranaka građanske provinijencije djeluju po etnonacionalnoj matrici dodvoravajući se etnonacionalnom dijelu birača“, rekla je Topić.

Kandidat koalicije koju predvodi vodeća opoziciona Socijaldemokratska partija BiH Denis Bećirović favorit je za tročlano državno predsjedništvo iz reda Bošnjaka, no takva pozicija ima vrlo ograničene ovlasti u zemlji. Za razliku od crkve, Islamska zajednica u BiH se dosad uglavnom nastojala držati postrani u predizbornim kampanjama, ili njen utjecaj nije ispoljavan javno. Ovog puta čelnici opozicionog SDP-a i NiP-a, Nermin Nikšić i Elmedin Konaković, optužili da je poglavar Islamske zajednice Husein Kavazović otvoreno stao na stanu Stranke demokratske akcije i njenog predsjednika Izetbegovića. Za Nikšića, Kavazovićevo “politiziranje religije i favoriziranje političara je ‘pucanj’ u suverenu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije i njenu multietničnost”.

Galić pak misli da je desnica u Bosni i Hercegovini dobro koordinirana, dok ljevicu naziva pustim snovima.

„I pozicija i opozicija se samo dobacuju izjavama, niko ne radi ništa progresivno za opće dobro, za bolji život građana a niti može u ovako zadatim okvirima sistema. Sve se svodi na trgovinu foteljama i uticajem“.

Odgovornost Zapada

Evropski i NATO put Bosne i Hercegovine koji bi građanima mogao donijeti ekonomsku i sigurnosnu stabilnost već neko vrijeme je u zastoju. Bivši ministar odbrane u Vladi Velike Britanije Michael Fallon je počekom sedmice za britanski list The Telegraph napisao članak u kojem upozorava da se Zapad mora probuditi zbog zapaljive situacije na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, gdje bi Rusija uz pomoć Srbije mogla potaknuti nove sukobe.

Prema Fallonu, Zapad je učinio premalo i prekasno, uskrativši Ukrajini status kandidata za članstvo u EU. “Na Balkanu pravimo iste greške“, napisao je Fallion, apelirajući zapadnim saveznicima da pomognu Bosni i Hercegovini i Kosovu.

Prihvati notifikacije