Humanitarne organizacije poput Svjetskog programa za hranu i UNRWA-e, koje opskrbljuju hranom i pružaju usluge za više od dva milijuna Palestinaca diljem Gaze, podijelile su posljednje preostale zalihe brašna i drugih prehrambenih proizvoda desecima pučkih kuhinja u kojima se hrane oni koji nemaju drugih opcija.
Skladišta humanitarnih organizacija bila su napunjena tokom primirja između Izraela i Hamasa koje je stupilo na snagu sredinom januara, a završilo početkom marta. Ona su sada prazna, piše The Guardian.
Narodne kuhinje nude samo leću, tjesteninu i rižu
“Više im nemamo što dati, pa kad se potroše posljednje zalihe, kuhinje će se morati zatvoriti. Zasad se ljudi nekako drže, ali iz drugih kriza naučili smo da se situacija može brzo pogoršati, a mi nismo daleko od te tačke”, izjavio je jedan visoki dužnosnik UN-a.
Unutar nekoliko sati nakon propasti primirja prije gotovo dva mjeseca, Izrael je blokirao isporuku hrane, goriva, lijekova i drugih potrepština u Gazu. Deseci pekara koje su opskrbljivale kruhom stotine hiljada ljudi već su zatvoreni. Ukupno 47 narodnih kuhinja koje pripremaju samo leću, običnu tjesteninu ili rižu već je smanjilo porcije.
“Ljudi koji ovise o nama suočeni su s glađu ako se ova kuhinja zatvori”, rekao je Hani Abu Qasim iz humanitarne kuhinje Rafah u Gazi.
Tržnice širom Gaze gotovo su prazne, a ono što se prodaje sada je preskupo za veliku većinu stanovnika. Od završetka primirja cijena kilograma paradajza učetverostručila se i sada iznosi osam dolara, šećer je poskupio sedam puta, a brašno između deset i petnaest puta. Meso i mliječni proizvodi uopće nisu dostupni.
Um Aboud (45), novinarka iz Gaze, ovako je opisala situaciju: “Jedemo dvaput dnevno, a ponekad samo jednom. Ostalo nam je vrlo malo hrane. Uvjeti su iznimno teški. Bolnice su uništene, nema lijekova. Nema pitke vode ni električne energije. Okruženi smo smećem sa svih strana. Gaza je postala mjesto prepuno bolesti. Ljudi polako umiru, kao da smo osuđeni na smrt.”
Više od 400.000 ljudi raseljeno je nakon završetka primirja
Gotovo 70 % područja Gaze sada je obuhvaćeno evakuacijom koju je naredila izraelska vojska ili se nalazi u proširenoj tampon-zoni koju kontroliraju izraelske trupe. Više od 400.000 ljudi raseljeno je nakon završetka primirja.
Izraelski dužnosnici opravdavaju blokadu tvrdnjama da Hamas redovito krade pomoć i dijeli je svojim borcima ili prodaje kako bi prikupio potrebna sredstva. Dužnosnici koji upravljaju humanitarnom pomoći u Gazi negiraju bilo kakvu široko rasprostranjenu krađu pomoći tokom posljednjih mjeseci.
U velikom šatorskom kampu u blizini južnog grada Khan Younisa, Mariam Al-Najjar i njezina svekrva pripremale su obrok za svoju jedanaesteročlanu obitelj. Četiri konzerve graška i mrkve, nešto riže, kocka za juhu i začini, prenosi index.hr.
Od akutne pothranjenosti pati gotovo 4000 djece
Prije rata njezina je obitelj petkom jela obilni obrok s mesom, punjenim povrćem ili drugim tradicionalnim jelima, kazala je Najjar: “Sada jedemo grašak i rižu. Prije rata nismo jeli grašak iz konzerve. Ovaj rat nam je uništio živote.”
UN je objavio kako je u ožujku identificirao 3700 djece koja pate od akutne pothranjenosti, što je povećanje od 80 % u odnosu na veljaču. Također raste nestašica medicinskih potrepština.Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Nedostaje nam svega, od sterilnih rukavica do vreća za tijela. Ovo je dugotrajan i posebno akutan izazov jer i dalje svjedočimo šokantno velikom broju bolesnih ljudi, uključujući teško ranjene pacijente, što dodatno povećava pritisak na sustav”, priopćio je Međunarodni odbor Crvenog križa.
Rat u Gazi započeo je iznenadnim napadom Hamasa na Izrael u listopadu 2023. godine, u kojem su militanti ubili više od 1200 ljudi, uglavnom civila, i zarobili 250 talaca. Izraelski dužnosnici kažu da je 59 talaca još uvijek u Gazi, no vjeruje se da ih je najviše polovina na životu.
Izrael tvrdi da je cilj blokade prisiliti Hamas na puštanje talaca. Organizacije za ljudska prava optužuju Izrael da koristi “taktiku izgladnjivanja”, čime ugrožava cjelokupno stanovništvo i čini potencijalni ratni zločin.
U ratu je poginulo više od 50.000 Palestinaca
Bolnice u Gazi primile su tokom posljednja 24 sata tijela 51 Palestinca ubijenog u izraelskim napadima, priopćilo je lokalno ministarstvo zdravstva u nedjelju, čime se broj poginulih Palestinaca u ovom ratu popeo na 52.243.
U ponedjeljak će Međunarodni sud pravde (ICJ), glavni sud Ujedinjenih naroda, započeti saslušanja kojima će se utvrditi je li izraelska zabrana svake suradnje s aktivnostima UNRWA-e u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali nezakonita.
Izrael tvrdi da se Hamas infiltrirao u UNRWA-u, što agencija oštro odbacuje. Južna Afrika podnijela je tužbu Međunarodnom sudu pravde u prosincu 2023. godine tvrdeći kako Izrael čini genocid u Gazi, što Izrael negira.