Nažalost, ovo ne bi bilo iznenađenje da su samo stranke srpskog predznaka glasale za ovaj skandalozni zakon. Ono što iznenađuje veći dio bh. javnosti jeste glasanje i članova SDP-a za ovaj zakon koji su se, barem deklarativno, zalagali za suverenitet i teritorijalni i integritet BiH. Međutim, ovo glasanje je pokazalo nešto sasvim drugo.
Nakon glasanja, onako kako je to običaj u bh. politici, uslijedila su pravdanja kako nisu oni krivci pronalalzeći ih u drugima. U prvim rekacijama odnosno pravdanjima govorilo se o tome kako je to zapravo ustavna kategorija te kako su zapravo neki drugi krivi za izbacivanje imena države iz naziva nacionalnih spomenika.
Jedno od imena na koje se sigurno pokušalo aludirati je i ime Faruka Kapidžića koji je član Komisije za nacionalne spomenike BiH. Kapidžić je gostujući u emisiji „Istraga sedmice“ Hayat TV pojasnio o čemu se radi te naveo kako se preko RTRS-a šire neistine o njemu.
-Svjedočili smo početku stvaranje jedne situacije koja je bazirana na cijeloj seriji medijskih neistina kako bi se stvorila situacija prema kojoj bi bilo da sam ja glasao da se briše ime Bosne i Hercegoine iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Posao te komisije je da proglašava nacionalne spomenike, daje im mjere zaštite i da prati provođenje tih mjera zaštite. Na posljednjoj sjedinici ostavili smo da ide bez teksta Bosna i Hercegovina jer se na zaglavlju dokumentna nalazi država, pri čemu sam ja insistirao da se to odnosi samo na tom formularu samo za tu odluku. Ja sam zbog toga na to pristao a potom je ona (op.a. Aneđelina Ošap Gaćanović) RTRS-u izjavila nevjerovatnu neistinu da sam ja zahtjevao da se to ne unese što je neravno neistina – govori Kapidžić.
Nije samo problem brisanje imena države iz nacionalnih spomenika nego i gradnja novih objekata a često višespratnica ili nebodera koji kako struka kaže narušavaju urbanističku sliku gradova. Jedan od takvih problema je i u glavnom gradu BiH gdje se, prema najavama Kapidžića, planira graditi neboder na Vilsonovom šetalištu.
Kako kaže Kapidžić, struka se veoma malo poštuje što investitorima otvara prostor za njihova ulaganja. Dodaje kako samo osigurava da se riječ struke i pravila poštuju kako ne bi došlo do urušavanja kulturnog naslijeđa koje je od krucijalnog značaja za BiH. Gradi se zgrada od 20 spratova na Vilsonovom na zelenoj površini a u pozadini je objekat koji je u odnosu na 2003. narastao četiri puta. Ipak, investitori moraju slušati načela struke kao što je urbanizam ili zaštita kulturnog naslijeđa. Ja sam školovan za te stvari, tako da nekad ispadam kao konfliktan čovjek a ustvari samo osiguravam poštovanje pravila struke i pri tome ne odustajem od toga. Nažalost, Komsija radi kao i da ne radi, mogu se postići neka mišljenja ali se ne mogu sjetiti kada smo donijeli neku odluku, jer se odluke donose na sjednici i to konzensusom – navodi Kapidžić.
Uzmu li se ovi navodi o gradnji nebodera tačnim trebali bi se zapitati šta će se u budućnosti dešavati. Poznato je i da pojedini stručnjaci smatraju da izgradnja visokih zgrada doprinosi tome da se smog zadržava u gradu Sarajevu što onemogućuje cirkulaciju zraka doprinoseći većoj zagađenosti.
Pored zagađenja koje muči grad Sarajevo duže vremena, veoma je važno zadržati i zelene površine koje uljepšavaju ulice i dijelove glavnog grada BiH. Sarajevo kao najbolja izabrana destinacija za 2025. godinu sigurno ne treba dopustiti da se ovakve zgrade grade koje će narušiti pored urbanističkog plana i duh Sarajeva koji vlada već duže vremena.
Sagledavajući trenutnu situaciju koju imamo u gradu Sarajevu veoma je važno saslušati stručnjake iz ovih oblasti kako bi zadržali duh Sarajeva privlačeći turiste iz cijelog svijeta. Nikome nisu zanimljivi neboderi koji gledaju u nebo ali zelene površine pokraj naših rijeka, u ovom slučaju Miljacke, daju dimenziju koju pojedini turisti ne mogu osjetiti u svojim matičnim državama.
Zbog toga bi nadležni prije donošenja odluka trebali da naprave šire konsultacije sa stručnjacima iz ove oblasti kako bi zajedno doprinijeli da naš glavni grad ostane svijetla tačka u ovom periodu građevinskih nasrtaja.