Svijet

FAO - Cijene hrane u aprilu na najvišem nivou u dvije godine

Cijene hrane porasle su u aprilu na najviši nivo u dvije godine, potaknute značajnim poskupljenjem mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

market kupovina korpa
FOTO: PIXABAY
Ilustracija

FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u aprilu u prosjeku 128,3 boda i bio je jedan posto viši nego u martu, prenosi Al Jazeera.

Njegova je vrijednost najviša od aprila 2023. godine, pokazuju podaci agencije UN-a za poljoprivredi.

Najoštrije je u aprilu poskupjelo meso, za 3,2 posto u odnosu na mart, odražavajući ponajprije skok cijena svinjetine.

Značajno su poskupjeli i mliječni proizvodi, za 2,4 posto, uz najvišu cijenu putera otkada FAO objavljuje podatke zbog pada zaliha u Evropi.

Primjetno su porasle i cijene žitarica, za 1,2 posto u odnosu na mart. Pšenica je tek neznatno poskupjela budući da je smanjenu opskrbu iz Rusije i snažniju potražnju pod utjecajem slabijeg dolara, ponajprije prema euru, neutralizirala pojačana neizvjesnost u trgovini i ekonomiji općenito.

Cijene kukuruza porasle su zbog sezonski uvjetovanih nižih zaliha u SAD-u i kretanja valutnih kurseva.

Biljna ulja pojeftinila su pak za 2,3 posto u odnosu na mart zbog pojačane proizvodnje u zemljama jugoistočne Azije. Cijene suncokretovog ulja zadržale su se na nivou iz marta.

U odnosu na prošlogodišnji april biljna ulja još su uvijek skuplja za pak 20,7 posto.

Šećer je pak u aprilu pojeftinio za 3,5 posto u odnosu na mart pod utjecajem neizvjesnih izgleda za globalnu ekonomiju i mogući utjecaj eventualnih negativnih kretanja na potražnju za šećerom u prehrambenoj industriji, najvećem potrošaču.

U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je blago smanjio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2024. na 4,848 milijardi tona budući da je urod kukuruza bio slabiji no što su pokazivali dosadašnji izračuni.

U 2025. godini proizvodnja pšenice trebala bi se zadržati na prošlogodišnjem nivou i iznositi nekih 795 miliona tona budući da bi rekordnu proizvodnju u Aziji trebao neutralizirati slabiji urod u zapadnoj Evropi i na Bliskom istoku zbog oskudnih padavina. Žetva bi mogla biti slabija i u SAD-u zbog suše, napominju u FAO-u.