Radi se o prvoj analizi stanja u BiH, odnosno pregledu stanja iz 2023. i 2024, prvom nakon što je Evropska unija dala zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s našom zemljom.
Kako javlja evropski dopisnik N1 Nikola Radišić, u izvještaju su ponovljene ključne poruke od ranije – da je budućnost BiH u EU ali da zemlja prije mora da završi neophodne reforme kako bi proces ulaska u EU bio uspješan. Radi se o reformama koje uključuju uređenje pravosuđa, izbornih pravila, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i proces pomirenja i priznavanja zločina.
Kao ključna opasnost dokument ističe stalne napade na ustavni poredak i pravosuđe, a upire se u prstom u Milorada Dodika i njegove saradnike, koji se optužuju za secesionizam, i traži se sankcionisanje secesionističke retorike.
Također, izvještaj upozorava da je BiH poligon za strane uticaje, posebno ruski.
Današnjem glasanju prethodila je debata, koja je, kako javlja reporter N1, očekivano bila polarizovana, pa su tako vladajuće koalicije podržale evropski put BiH, ali insistirajući na ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Pohvalili su i činjenicu da je Reformska agenda praktično dovedena do kraja.
Kritikovali su uticaje Rusije i Kine, tražeći od vrha EU da oštrije odgovori kako na ove poteze tako na secesionističke pokušaje iz Republike Srpske. Pominjalo se i ime srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i to kako vidi svoju ulogu u uništavanju suživota u BiH.
S druge strane, krajnja desnica imala je drugačije poruke tokom debate koje ne idu u prilog eurointegracije BiH, pominjući uticaj Tuske, Katara i Saudijske Arabije u BiH, ali i vladavini mafije u zemlji.
Također, većina poslanika je istakla obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, naglasivši potrebu priznavanja zločina i okretanja prema budućnosti.
Na današnjem glasanju 130 poslanika je bilo protiv usvajanja izvještaja, a 63 suzdržana.