Pozdravljen stabilan napredak ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, uz konstataciju da je Srbija prvi put dobila kreditni rejting investicionog ranga.
“Bez napretka ka članstvu u EU”
U usvojenom tekstu, evropski poslanici su ocijenili da Srbija nije ostvarila napredak u oblastima ključnim za članstvo u EU, kao što su vladavina prava i usklađivanje sa vanjskom politikom Unije. U osvrtu na političku situaciju, Parlament žali što je vlada Srbije “propustila šansu” da ispuni studentske zahtjeve i poziva na istragu slučajeva nasilja i tvrdnji da su protiv demonstranata upotrebljena “nezakonita sredstva za kontrolu mase”, prenosi RTS.
Izvještaj primjećuje dobar nivo pripremljenosti u oblasti makroekonomije i fiskalne discipline i podsjeća na ocjenu Evropske komisije da je Klaster 3 tehnički spreman za otvaranje.
Tekst dokumenta koji je u februaru predstavio izvjestilac za Srbiju Tonino Picula u međuvremenu je dopunjen brojnim amandmanima. Nakon usvajanja u vanjskopolitičkom odboru, izvještaj će u konačnom obliku biti izglasan na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u maju.
– Nadam se da će zbirnu poruku izvještaja najpažljivije čitati oni koji su najodgovorniji za stanje u Srbiji, a to je prije svega sadašnja vlast. Izvještaj nije djelo jednog poslanika, jer sedamdeset posto onih koji su glasali misle da Srbija treba da se promijeni kako bi i odnos prema njoj sutra bio promijenjen i manje kritičan – izjavio je nakon glasanja izvjestilac Tonino Picula.
Izvještaj podsjeća da će ukupan napredak Srbije u pregovorima o članstvu zavisiti od “opipljivog napretka u vladavini prava i posvećenosti zajedničkim evropskim vrijednostima i pravima”, napretka u dijalogu Beograda i Prištine, usklađivanja sa zajedničkom vanjskom politikom EU.
– Pregovori sa Srbijom mogu da napreduju ako se Srbija usaglasi sa sankcijama prema Rusiji, učini značajan napredak u reformama povezanim sa EU, posebno u temeljnoj oblasti vladavine prava – navode poslanici.
Parlament poziva Srbiju da “odlučno i brzo primijeni reforme u oblasti vladavine prava kako bi proklamovano usklađivanje sa zakonodavstvom EU do kraja 2026. godine bilo shvaćeno kao iskren, realističan i smislen cilj”.
Naglašava potrebu da Srbija “ozbiljno i kategorično demonostrira da je strateški opredijeljena za EU”, sprovođenjem reformi koje vode ka tom cilju.
Istaknuta zabrinutost
Konstatuje se “dobar nivo pripremljenosti Srbije u pogledu makroekonomske stabilnosti i fiskalne discipline”, kao i ocjena Evropske komisije da je pregovarački klaster 3 tehnički spreman za otvaranje.
U isto vrijeme, navodi se “sa zabrinutošću” da je ostvaren ograničen napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u svim poglavljima, sa posebnim nedostacima u kritičnim oblastima vladavine prava, slobode medija, javne uprave i usklađivanja sa vanjskom politikom EU.
EP žali što Srbija nije postigla “značajan napredak” u usklađivanju sa vanjskom politikom EU, prije svega, kako se navodi, zbog održavanja bliskih odnosa sa Rusijom.
Usklađenost sa deklaracijama EU je porasla, ali je i dalje samo na 61 posto, po čemu je Srbija “primjetni izuzetak” na zapadnom Balkanu, ocjenjuje se u izvještaju. Poslanici su pozdravili učešće Srbije u vojnim misijama EU i humanitarnu pomoć Ukrajini.
– Uzimamo u obzir prodaju municije u vrijednosti od 800 miliona eura, namijenjene Ukrajini, u međusobno korisnom sporazumu – stoji u dopunjenom tekstu izvještaja.
Izvještaj navodi žaljenje zbog izjava predsjednika Srbije kojom se povlači podrška rezoluciji Ujedinjenih nacija o osudi agresije Rusije na Ukrajinu na treću godišnjicu rata.
Ocijenjeno je da održavanje “privilegovanih odnosa sa Kremljom narušava ne samo kredibilitet Srbije kao zemlje kandidata već i budućnost odnosa sa EU”.
Usvojeni tekst navodi i da je stalni pad javne podrške članstvu u EU i “rastuća podrška Putinovom režimu rezultat dugoročne anti-EU i proruske retorike medija pod kontrolom vlade i nekih zvaničnika vlasti”.
Konstatuje se napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU i poziva na punu usklađenost, posebno u odnosu na treće zemlje koje predstavljaju bezbjedonosnu pretnju za EU.
U izvještaju je izražena i zabrinutost zbog “popustljivog” pristupa Evropske komisije prema Srbiji, uprkos, kako se navodi, “dugogodišnjem nazadovanju zemlje u vladavini prava, demokratiji i fundamentalnim pravima”, uz poziv predstavnicima Komisije da koriste jasniji rječnik u odnosu na probleme u Srbiji.
O aktuelnoj političkoj situaciji
Izvještaj navodi da je ostvaren “ograničen” napredak u borbi protiv korupcije i izražava zabrinutost zbog njene rasprostranjenosti, posebno u vezi sa tzv. “projektima od interesa za Republiku Srbiju”.
Tekst navodi duboku zabrinutost zbog izvještaja ODIHR-a o izborima održanim u decembru 2023 godine i poziva poslaničke grupe da primijene preporuke, uz saglasnost svih grupa i jednak tretman svih poslanika.
U izvještaju se navodi “žaljenje zbog neregularnosti” u procesu imenovanja kandidata za savjet Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). Vlada Srbija je pozvana da poništi i ponovo započne proces imenovanja, u skladu sa “zakonom i međunarodnim standardima slobode medija”. Primjećuje se da je REM dodijelio četiri nacionalne frekvencije emiterima koji imaju “historiju kršenja novinarskih standarda, uključujući i govor mržnje”.
U dijelu teksta o aktuelnoj političkoj situaciji, izražava se zabrinutost zbog sistemskih problema koje su istakli studentski i drugi protesti u Srbiji, kao što su nezavisnost institucija, korupcija, institucionalna i finansijska transparentnost.
Parlament žali što su “vlasti propustile priliku da ispune zahtjeve studenata i onih koji ih podržavaju” i potvrđuje da su ti zahtjevi u skladu sa reformama koje se očekuju od Srbije na putu ka EU.
Navodi se da su masovni protesti održani 15. marta “najveći u modernoj historiji Srbije”.
– Pozivamo na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata upotrebljena nezakonita tehnologija kontrole mase, uzrokujući povrede velikog broja njih – stoji u izvještaju.
Parlament “najoštrije osuđuje zloupotrebu ličnih podataka demonstranta” i sve činove nasilja protiv mirnih učesnika protesta.
– Zabrinuti smo zbog izvještaja da su bezbjednosne službe bile uključene u zastrašivanje i praćenje demonstranata; osuđujemo jezik kojim se srpske vlasti koriste za podsticanje nasilja nad studentima i drugim demonstrantima – navodi se.
Izvještaj navodi i da su “duboko uznemirujuće tvrdnje da su srpske vlasti uključene u široko nezakonito nadziranje aktivista, novinara i članova civilnog društva, uz upotrebu različitih tehnologija za nadzor.
Parlament u izvještaju odbacuje tvrdnje da su EU i neke od država članica bili uključeni u organizaciju studentskih protesta i pokretanje “obojene revolucije”.
– Oštro osuđujemo, u tom kontekstu, nezakonita hapšenja i protjerivanja građana EU i javno objavljivanje njihovih ličnih podataka od strane osuđenih ratnih zločinaca, kao i govor mržnje prema nacionalnim manjinama – navodi se.
Evropski parlament zabrinut je i zbog položaja organizacija civilnog društva. Navodi se da se ove organizacije u Srbiji suočavaju sa sve većim izazovima, uključujući restriktivne uslove, ograničenja u finansiranju, policijske racije i druge oblike zastrašivanja od strane državnih organa.
Dijalog Beograda i Prištine
Kad je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, ističe se važnost konstruktivnog angažmana obje strane kako bi se postigao “sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum o normalizaciji, zasnovan na međusobnom priznavanju” i u skladu s međunarodnim pravom.
Beograd i Priština su pozvani da primijene Briselski i Ohridski sporazum, što, prema parlamentarcima, podrazumijeva i uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom, i ukidanje protivljenja Srbije članstvu Prištine u regionalnim i međunarodnim organizacijama.
U izvještaju je pozdravljen “stabilan napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP-a i povećanim stranim investicijama u nekim sektorima” uz konstataciju da je Srbija prvi put dobila kreditni rejting investicionog ranga, prenio je RTS