“Bit ćemo otvoreni i pragmatični. Ali ćemo jednako jasno staviti do znanja da ćemo uvijek štititi svoje interese, kako god i kad god je to potrebno. To će uvijek biti evropski način“, rekla je Von der Leyen tokom govora na konferenciji ambasadora EU-a u Briselu.
Naglasila je važnost trajne snage odnosa EU-a i SAD-a, koje je opisala kao “najjače transatlantsko partnerstvo“ i “kamen temeljac mira i prosperiteta za najbolji dio stoljeća“.
Ona je takođet istakla duboke ekonomske veze između Brisela i Washingtona, sa ukupnim obimom trgovine od oko 1,5 biliona dolara.
“Nijedna druga ekonomija na svijetu nije tako integrisana na tako napredan način kao Evropska unija i Sjedinjene Države“, dodala je.
EU i SAD zajedno čine blizu 30 posto globalne trgovine robom i uslugama.
“Evropa će čuvati svoju ekonomsku i nacionalnu sigurnost, ali je važno da uspostavimo pravi balans“ rekla je Von der Leyen.
Dodala je da kompanije iz EU-a zapošljavaju u SAD-u 3,5 miliona Amerikanaca, a da još milion američkih poslova direktno ovisi o trgovini s Evropom.
Govorila je i o složenim odnosima sa Kinom, kazavši da EU ove godine obilježava pola stoljeća diplomatskih veza sa Pekingom.
Naglasila je da je EU otvoren za “konstruktivan angažman“ u pronalaženju rješenja od “zajedničkog interesa“.
“Mislim da možemo iznaći sporazume koji bi čak mogli proširiti naše trgovinske i investicione veze. To je tanka linija kojom treba da idemo. To nas može dovesti do pravednijeg i uravnoteženijeg odnosa s jednim od svjetskih ekonomskih divova. To može imati smisla za Evropu“, zaključila je šefica Evropske komisije.
Povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a ponovo je izazvao zabrinutost zbog potencijalnih trgovinskih ratova između SAD-a i EU-a.
Trumpova administracija navodno razmatra uvođenje carina u rasponu od deset do 20 posto na sav uvoz i do 100 posto na automobile, navodeći potrebu da se zaštite američki poslovi i pozabave praksama “nepoštene trgovine“ iz Evrope.
On je 1. februara potpisao odluku i uveo carinu od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika i carinu od deset posto na kinesku robu.
Iako se spekuliše da bi EU mogao uzvratiti recipročnim povećanjem carina, njegova fragmentirana politička struktura mogla bi zakomplicirati usvajanje jedinstvenog odgovora.