Iako su stali na stranu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon njegovog sukoba s Donaldom Trumpom u Ovalnom uredu, stav evropskih vođa prema ratu u Ukrajini i sigurnosti kontinenta i dalje u velikoj mjeri ovisi o američkom predsjedniku.
Usprkos simpatijama prema Zelenskom i bijesu zbog načina na koji je Trump postupao prema njemu, evropske vođe ne vide načina da ostvare mir u Ukrajini ili da Evropu zaštite od Rusije bez američke podrške.
Gruba realnost
Taj stav odražava grubu realnost za Evropljane da je američka tvrda moć znatno veća od svega što oni mogu ponuditi čak i kada ubrzano nastoje povećati izdvajanja za odbranu i obećavaju da će preuzeti više odgovornosti za vlastitu sigurnost.
Mogu li se Evropljani i dalje uzdati u tu moć, kao što su to činili desetljećima, egzistencijalno je pitanje ne samo za Ukrajinu, već i za sigurnost kontinenta i NATO saveza.
Čak i nakon Trumpovog javnog prijekora ukrajinskog predsjednika, evropske vođe se drže iste strategije koju provode otkako je američki predsjednik započeo svoj drugi mandat.
Isto vrijedi za Ukrajinu i širu evropsku sigurnost: zadržati američki angažman te istovremeno jačati europske napore što se tiče odbrane.
“Smatramo li Volodimira Zelenskog važnim borcem otpora, herojem? Odgovor je ‘da’. Bismo li trebali suditi ili moralizirati? Onda je odgovor ‘ne’”, kazao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot za RTL Radio u ponedjeljak.
Evropska strategija je bila vidljiva na nedjeljnom sastanku vođa u Londonu, a vjerovatno će se ponovo pojaviti na samitu Evropske unije o Ukrajini i obrani u četvrtak u Briselu.
Vođe, uključujući čelnika NATO-a Marka Ruttea, pozvali su Zelenskog da pronađe načine za obnovu veza s Trumpom.
A britanski premijer Keir Starmer, koji je Evropu proglasio spremnom odraditi većinu posla vezanog za sigurnosna jamstva za Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma, ipak je naglasio da će im biti potrebna “snažna američka podrška”, koju Trump zasad nije obećao.
Strateške sumnje
Neki sumnjaju u vjerojatnost uspjeha takve strategije s obzirom na ponašanje Trumpa prema Zelenskom i njegove brze poteze usmjerene prema poboljšavanju američkih odnosa s Rusijom.
“Čini mi se da oni još nisu u potpunosti prihvatili da Trump jednostavno ne želi igrati ulogu koju su mu Europljani namijenili”, kazala je Jana Puglierin, čelnica berlinske podružnice think tanka Evropskog vijeća za međunarodne odnose.
“Nikakva ‘snažna američka podrška’ se neće materijalizirati”, napisala je na društvenoj mreži X, komentirajući Starmerove izjave.
Međutim, evropski zvaničnici smatraju da im nema druge nego nastaviti pokušavati iako su neki od njih privatno bijesni zbog načina na koji se Trump odnosio prema Zelenskom.
Jedan viši zvaničnik je nakon svađe kazao: “Donald Trump mora odlučiti želi li sebe zvati vođom slobodnog svijeta ili vođom iznuđivačke bande. Potonji ne zanima Evropu”.
Neki drugi su incident nazvali “sramotnim”.
No, Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da potrebno iznova pokrenuti ukrajinsko-američke odnose jer je Trumpova inicijativa za okončanje rata “jedina predstava u gradu”.
Jedno od važnijih pitanja
Ukrajinskim saveznicima u Evropi jedno od važnijih pitanja jest da pošiljke američkog oružja, odobrene za administracije predsjednika Joe Bidena, nastave pristizati.
Ali zvnaičnik Bijele kuće u ponedjeljak je rekao da Sjedinjene Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini, dodajući da to nije “trajni prekid pomoći već stanka”.
Prema NATO-u, SAD je osigurao više od 20 milijardi eura sigurnosne pomoći za Ukrajinu 2024., što je više od 40 posto ukupne pomoći koju je Kijev primio.
Američka podrška za Ukrajinu ne sastoji se samo od streljiva i naoružanja, od topničkih granata do sistema protuzračne odbrane.
Amerikanci također pružaju obavještajne podatke, obuku i drugu pomoć koji bi Evropljani teško mogli nadomjestiti.
Dugoročno, evropske vođe govore da će vojnicima koje bi poslali u Ukrajinu radi osiguravanja mirovnog sporazuma trebati podrška njihovog saveznika i supersile SAD-a iako je Washington jasno rekao da neće raspoređivati vojnike unutar zemlje.
To bi značilo da američke snage budu spremne intervenirati kako bi zaštitile europske u slučaju napada iz Rusije.
“Rusi trebaju znati da će odgovarati Sjedinjenim Državama kao i Evropljanima na terenu”, rekao je Mandelson za ABC News u nedjelju.
Evropska ovisnost o SAD-u je još veća kada je riječ o njenoj vlastitoj odbrani unutar NATO saveza.
Deseci hiljada američkih vojnika su raspoređeni u bazama diljem kontinenta, a SAD pruža niz vojnih sposobnosti s kojima se Evropa trenutno ne može mjeriti, od nadopune goriva tijekom leta do ogromnog nuklearnog kišobrana, prenosi Hina.
Evropljani se zasad moraju zadovoljiti izjavama Trumpove administracije da je predana NATO savezu. No, također govore da se NATO mora bitno promijeniti i da Europljani moraju imati znatno veću ulogu.
“Znamo da očekuju od nas da preuzmemo veću odgovornost za evropsku sigurnost i moramo biti spremni za to”, kazao je viši evropski zvaničnik.