Prilikom određivanja visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa da marža trgovaca može pokriti troškove poslovanja i osigurati im kontinuitet obavljanja djelatnosti, kao i da ne služi za ostvarenje ekstra profita trgovaca.
Prema Odluci, mjere neposredne kontrole cijena odnose se na proizvode u nadležnosti FBiH, kantona, grada i općine, propisane odredbama Zakona o kontroli cijena, kao i na ostale životne namirnice i druge proizvode koje prodaju svi sudionici u lancu opskrbe, odnosno privredna društva i druga pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i na malo.
Ova pravna i fizička lica obavezna su utvrditi i primjenjivati marže tako da one u veleprodaji i maloprodaji ne prelaze maksimalnu visinu marži u procentualnom iznosu na nabavnu cijenu.
Ova obaveza, prema današnjoj odluci, odnosi se na pšenično brašno tip 550 (po kilogramu propisana je veleprodajna marža pet posto, maloprodajna sedam posto), zatim sve vrste hljeba od pšeničnog brašna (cijeli ili narezani) po kilogramu (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna sedam posto), mlijeko kravlje, pasterizirano, homogenizirano i sterilno po litru (veleprodajna marža tri posto, maloprodajna šest posto), kao i jestivo ulje suncokretovo po litru (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto). Tu su i šećer kristal bijeli, po kilogramu (veleprodajna marža četiri posto, maloprodajna osam posto), potom svježa konzumna jaja, po komadu (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), kao i sve vrste svježeg mesa (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), te deterdženti za veš u prahu po kilogramu i za suđe tečni po litru (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna 12 posto).
Inače, u razlozima za donošenje Odluke, Ministarstvo je podsjetilo da je Vlada FBiH na sjednici 8. aprila 2021. godine donijela Odluku o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.
Tom odlukom je bilo propisano da su pravna i fizička lica obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da one ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31. decembra 2020. godine.
Kako je navedeno u obrazloženju, a s obzirom na tu vremensku odrednicu, odluka je izgubila svoju svrhu, jer su brojni trgovinski objekti otvoreni nakon 31. decembra 2020. godine. Stoga je bilo potrebno izvršiti korekciju mjere neposredne kontrole cijena tako da se donese nova odluka. Također, podsjeća se i da je Vlada FBiH na sjednici 14. juna ove godine donijela zaključak kojim je usvojila informaciju o prestanku epidemije COVID-19 na teritoriji Federacije BiH.
Međutim, s ciljem zaštite životnog standarda stanovništva, posebno u kontekstu aktualnih inflatornih utjecaja koji u kontinuitetu smanjuju kupovnu moć stanovništva, Vlada je današnju odluku donijela smatrajući da su i dalje potrebne odgovarajuće mjere neposredne kontrole cijena na osnovne životne namirnice i pojedine higijenske proizvode.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a za kontrolu njenog provođenja nadležne su federalna, županijska, gradska i općinska tržišna inspekcija.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, te ga uputila u parlamentarnu proceduru.
U obrazloženju je navedeno da je glavni razlog za donošenje izmjena i dopunama ovog zakona mijenjanje uvjeta na strani prihoda koje podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu mora ispunjavati, u smislu da se taj uvjet mijenja iz dosadašnjeg maksimuma dozvoljenog prihoda do 50 posto najniže penzije u FBiH isplaćene u decembru 2018. godine, te glasi „50 posto najniže penzije isplaćene u decembru prethodne godine“.
Također, predloženo je brisanje dosadašnjeg decidirano Zakonom definiranog ukupnog iznosa budžetskih sredstava na razini budžetske godine za isplatu novčanih egzistencijalnih naknada (50.000.000 KM).
Nacrtom zakona predviđeno je da će se utvrđeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade od pet maraka po mjesecu provedenom u Oružanim snagama usklađivati u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (tzv. Švicarski model).
Propisuje se, također, da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti od 1. januara 2024. godine, o čemu odluku donosi Vlada FBiH, a u slučaju negativnog kretanja potrošačkih cijena i realnog bruto društvenog proizvoda, posljednji usklađeni iznos novčane egzistencijalne naknade neće se smanjivati.
Nadalje, precizirane su i dopune s ciljem poštivanja pravnog stajališta iz presuda kantonalnih sudova u upravnim sporovima pokrenutim u predmetima priznavanja prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, u kojima su stranke odbijene sa zahtjevom za priznavanje tog prava, s obzirom na to da ukupni prihodi u koje je uračunat i dodatak za tuđu njegu i pomoć, ostvaren u skladu sa odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom, prelazi prihodovni cenzus.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu
Vlada FBiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu i po skraćenom postupku ga uputila u parlamentarnu proceduru.
Predloženim zakonom predviđena je izmjena odredbe kojom se razdoblje primjene zajedničke tarife premija za obavezna osiguranja koju donosi Agencija za nadzor osiguranja FBiH i propisuje uvjete za osiguranje od autoodgovornosti, produžava s kraja oktobra 2023. godine na 31. decembra 2026. godine, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Također, stav koji propisuje da danom prestanka važenja zajedničke tarife premija i cjenovnika za osiguranje od autoodgovornosti društvo za osiguranje stječe pravo na primjenu vlastite tarife premija i ovog cjenovnika, za koju je dobilo prethodnu suglasnost Agencije, dopunjuje se odredbom da se ta tarifa primjenjuje do donošenja Odluke Vlade FBiH o datumu stupanja na snagu slobodnog formiranja cijena osiguranja od autoodgovornosti u skladu s europskim propisima.
Saglasnost za formiranje interresorne radne grupe koja će raditi na poslovima analize i harmonizacije propisa
Na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada Federacije BiH dala je saglasnost za formiranje interresorne radne grupe koja će raditi na poslovima analize i harmonizacije propisa: Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH, Zakona o vodama, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o električnoj energiji, Zakona o inspekcijama FBiH i drugim propisima.
Radna grupa će dati smjernice za harmonizaciju propisa kada su u pitanju urbanističke, građevinske, dozvole za eksploataciju, energetske dozvole, upotrebne dozvole, vodne akte, okolišne dozvole i druge akte, koji se izdaju u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, te preporuke i smjernice u kojem pravcu je sustavno potrebno reformirati nadležnost inspekcije kako bi imala efektivniju ulogu u cijelom procesu.
Interresornu radnu grupu čine delegirani predstavnici resornih organa uprave u sastavu: Suada Numić (predsjedateljica) Aida Kurtanović, Hamid Suljović, Silvija Stefanjek, Elma Kuldija, Zijada Redžić, Sanela Imamović i Nermina Husić (članovi).
Također, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma Vlada je dala suglasnost i za formiranje Interresorne radne grupe/Komisije za potrebe ponovnog razmatranja i izmjena okolišne dozvole na razdoblje od pet godina, a koja će imati zadatak da priprema mišljenje u vezi s ponovnim razmatranjem i izmjenama ili prestankom važenja okolišne dozvole, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.
Interresornu radnu grupu/Komisiju čine delegirani predstavnici: Suada Numić i Lejla Arnautović (Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a zamjenski član Ministarstva je Sabina Šahman Salihbegović), Alma Kereš (Federalna uprava za inspekcijske poslove, a zamjenski član FUZIP-a je Sanela lmamović,), Zijada Redžić (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva), Angelina Zelenika (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije) i predstavnik civilnog sektora Samir Lemeš.
OECD-ov program Perspektiva konkurentnosti Jugoistočne Europe za razdoblje 2023 – 2024.
Federalni premijer Nermin Nikšić upoznao je danas Vladu s Informacijom o uspostavi sustava koordinacije za OECD-ov program Perspektiva konkurentnosti Jugoistočne Europe za razdoblje 2023 – 2024.
Vlada FBiH je formirala i Radnu grupu za koordinaciju aktivnosti u vezi s ovim OECD-ovim programom koju čine predstavnici Ureda premijera FBiH, zatim federalnih ministarstava (finansija, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te okoliša i turizma, zatim energije, rudarstva i industrije, prometa i komunikacija, ministarstava obrazovanja i nauke, potom razvoja, poduzetništva i obrta, kao i ministarstava trgovine, rada i socijalne politike, kao i pravde).
U ovoj radnoj grupi su i predstavnici federalnih zavoda za programiranje razvoja i zapošljavanja, te zavoda za statistiku.
U predstavljenoj Informaciji, između ostalog, pojašnjeno je da Regionalni program Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) blisko surađuje s ekonomijama u Jugoistočnoj Europi (JIE), uključujući i BiH, u kreiranju i provedbi reformi u korist snažnijeg rasta, većih ulaganja i pune zaposlenosti.
Objava programa Perspektiva konkurentnosti JIE dio je tog poduhvata, odnosno procjena najšireg opsega učinka ekonomske politike BiH i pet drugih ekonomija Zapadnog Balkana.
Četvrti ciklus Perspektiva konkurentnosti JIE počeo je u aprilu 2023. godine, a rezultati će biti objavljeni u trećem ili četvrtom kvartalu 2024. godine.
Ključne oblasti rada OCDE-ovog programa su ekonomska konkurentnost i inkluzivni rast (Perspektiva konkurentnosti), razvoj privatnog sektora (indeks politike malih i srednji poduzeća), zatim radna migracija, mladi i vještine, te prelazak na zelenu ekonomiju i trgovinska integracija i izvozna konkurentnost.
Ovaj program teži biti glavni izvor znanja o stanju ekonomskih politika na Zapadnom Balkanu, a objave Konkurentnost u Jugoistočnoj Europi: Perspektive politike (Perspektive konkurentnosti) oslanjaju se na sveobuhvatan pristup, pružajući kreatorima politike u šest ekonomija Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) s jedinstvenim pogledom za procjenu napretka kroz područja politika ključnih za njihovu konkurentnost.
Četvrto izdanje Perspektive konkurentnosti nastavit će pružati kreatorima politike Zapadnog Balkana višedimenzionalni alat za usporedbu njihovog učinka u 15 dimenzija politike i omogućiti im da osmisle buduće politike na osnovu bogatih dokaza i djelotvornih preporuka.
Koristeći mnoštvo kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, Perspektiva konkurentnosti pruža opsežnu i konkretnu analizu okvira zakonodavne i regulatorne politike, kao i institucionalnih kapaciteta i okruženja potrebnih za implementaciju i praćenje reformi politike.
Najnovije izdanje stavit će naglasak na zelenu i digitalnu tranziciju, dvije prioritetne teme na Zapadnom Balkanu.
Federalni premijer Nermin Nikšić upoznao je danas Vladu s Informacijom o uspostavi sustava koordinacije za OECD-ov program Perspektiva konkurentnosti Jugoistočne Europe za razdoblje 2023 – 2024.
Vlada FBiH je formirala i Radnu grupu za koordinaciju aktivnosti u vezi s ovim OECD-ovim programom koju čine predstavnici Ureda premijera FBiH, zatim federalnih ministarstava (finansija, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te okoliša i turizma, zatim energije, rudarstva i industrije, prometa i komunikacija, ministarstava obrazovanja i nauke, potom razvoja, poduzetništva i obrta, kao i ministarstava trgovine, rada i socijalne politike, kao i pravde).
U ovoj radnoj grupi su i predstavnici federalnih zavoda za programiranje razvoja i zapošljavanja, te zavoda za statistiku.
Prihvaćena informacija o zahtjevima za sufinansiranje sajamskih manifestacija
Na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Vlada Federacije BiH prihvatila je Informaciju o zahtjevima za sufinansiranje sajamskih manifestacija, i to 17. ”Međunarodnog sajma privrede Tešanj BiH 2023”, zatim 50. ”Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive 2023” Gradačac, kao i 12. ”Međunarodnog sajma privrede GRAPOSEXPO 2023” Gračanica.
Zaključkom je dano zaduženje da ovo federalno ministarstvo u okviru prijedloga Programa o utrošku sredstava dostavi Vladi i prijedloge sufinanciranja ovih sajamskih manifestacija, i to iznos od 30.000 maraka za Sajam privrede u Tešnju, te po 10.000 maraka za Sajam šljive u Gradačcu i Sajam privrede u Gračanici, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
S ciljem financijske podrške spomenutim sajmovima, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u Informaciji se izjasnilo da ima mogućnost da izdvoji ova sredstva.
Kako je istaknuto, sajamske manifestacije imaju veliki značaj za razvoj cjelokupnog gospodarstva, te su mjesto povezivanja poduzetnika, osiguranja novih tržišta, porasta gospodarskih investicija, kao i mogućnosti privlačenja domaćih i stranih investicija.
U predstavljenoj Informaciji, između ostalog, pojašnjeno je da Regionalni program Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) blisko surađuje s ekonomijama u Jugoistočnoj Europi (JIE), uključujući i BiH, u kreiranju i provedbi reformi u korist snažnijeg rasta, većih ulaganja i pune zaposlenosti.
Objava programa Perspektiva konkurentnosti JIE dio je tog poduhvata, odnosno procjena najšireg opsega učinka ekonomske politike BiH i pet drugih ekonomija Zapadnog Balkana.
Četvrti ciklus Perspektiva konkurentnosti JIE počeo je u aprilu 2023. godine, a rezultati će biti objavljeni u trećem ili četvrtom kvartalu 2024. godine.
Ključne oblasti rada OCDE-ovog programa su ekonomska konkurentnost i inkluzivni rast (Perspektiva konkurentnosti), razvoj privatnog sektora (indeks politike malih i srednji poduzeća), zatim radna migracija, mladi i vještine, te prelazak na zelenu ekonomiju i trgovinska integracija i izvozna konkurentnost.
Ovaj program teži biti glavni izvor znanja o stanju ekonomskih politika na Zapadnom Balkanu, a objave Konkurentnost u Jugoistočnoj Europi: Perspektive politike (Perspektive konkurentnosti) oslanjaju se na sveobuhvatan pristup, pružajući kreatorima politike u šest ekonomija Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) s jedinstvenim pogledom za procjenu napretka kroz područja politika ključnih za njihovu konkurentnost.
Četvrto izdanje Perspektive konkurentnosti nastavit će pružati kreatorima politike Zapadnog Balkana višedimenzionalni alat za usporedbu njihovog učinka u 15 dimenzija politike i omogućiti im da osmisle buduće politike na osnovu bogatih dokaza i djelotvornih preporuka.
Koristeći mnoštvo kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, Perspektiva konkurentnosti pruža opsežnu i konkretnu analizu okvira zakonodavne i regulatorne politike, kao i institucionalnih kapaciteta i okruženja potrebnih za implementaciju i praćenje reformi politike.
Najnovije izdanje stavit će naglasak na zelenu i digitalnu tranziciju, dvije prioritetne teme na Zapadnom Balkanu, zaključeno je u saopštenju.