Podaci Privredne komore Srbije pokazuju da je pad u robnoj razmjeni najviše uslovljen sankcijama Evropske unije.
Dr Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu je rekao za TV RT Balkan da su sankcije donijele brojne teškoće. Iako Srbija nije uvela sankcije Rusiji, zabranjen je tranzit, prenos, izvoz pretovar i svako drugo kretanje robe koja ulazi u EU, koja je namijenjena Rusiji, ukoliko je uključena na listu sankcija.
“Iako ih mi nismo direktno uveli, mnogo su nas koštale sankcije koje su uvedene Rusiji, jer otežavaju međunarodnu trgovinu. Ona je direktno vezana za međunarodnu logistiku i čim usložnjavate procedure, ne samo da zahtijevate alternativne rute snabdijevanja, iznalaženje novog načina transporta koji su duži i skuplji, već povećavate i ostale troškove, vezane za skladištenje, ljudske snage, držanje zaliha, administrativnih procedura praćenja pošiljki, i, konačno, propuštenih šansi. U tom smislu gledano, indirektno – koštalo nas je puno”, smatra Mijušković.
Šta se najviše izvozilo?
On ukazuje da u principu postoji struktura proizvoda koji se izvoze.
“To su prehrambeni proizvodi, zaštitna oprema, mineralna đubriva. U tim segmentima bismo mogli da pojačamo izvoz. Očekujem da će nakon sastanka predsjednika u Moksvi doći do jače institucionalne saradnje i povećanja izvoza u ovim oblastima”, kazao je Mijušković.
Posljednje tri godine se i izbor proizvoda promijenio. Sada se iz Srbije u Rusiju izvozi i bijela tehnika, a manje izvoze jabuke.
“Postoji nizak stepen dodate vrijednosti, baziramo se na osnovnim proizvodima i sirovinama. Možemo da učinimo napore da povećamo izvoz proizvoda višeg stepena vrijednosti, prerađene hrane, kao i usluge, naročito u sektoru informacionih tehnologija”, kaže Mijušković.
Kupovina svih ostalih proizvoda naspram ovog energenta deluje simbolično, pa tako Srbija od Rusa kupuje uređaje za radio-daljinsko upravljanje, za oko 23,3 miliona, dok su na trećem mjestu mineralna đubriva sa 16,9 miliona dolara. Slijede meso, urea, nerazvrstana roba, dijelovi aviona i bespilotnih letjelica, amonijum nitrat i kalijum hlorid.
Detalji pada razmjene
Kada se uporede podaci Privredne komore Srbije za cijelu prošlu godinu, robna razmjena je sa 2,9 milijardi dolara u 2023. lane pala na 2,4 milijarde dolara.
Na sastanku u Moskvi, povodom 80. godišnjice pobjede nad fašizmom, govorilo se i o trgovinskoj razmjeni, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je saglasan sa ocjenom ruskog predsednika Vladimir Putina da dvije zemlje treba da povećaju robnu razmjenu.
Zato je istaknuta važnost da se što prije imenuje srpski kopredsedavajući u Međuvladinoj komisiji kako bi se prevazišao pad u trgovini.
Vučić je ponovio koliko su ruski energenti važni za Srbiju i istakao da bez rusog gasa nema ozbiljne industrije, ni rešavanja ekoloških problema, a ni dovoljno struje.
Kada je u pitanju izvoz, srpski privrednici u Rusiji prodaju frižidere, jabuke, hulahop čarape, vodu i dijelove transformatora, a među najtraženijim proizvodima na ruskom tržištu su i hrana za pse, lijekovi i višnje.
U suprotnom smjeru, iz pravca Moskve, po količinama i vrednosti uvoza gas je u prvom tromesečju ove godine bio na neprikosnovenom prvom mjestu sa vrijednošću uvoza od 325,3 milioan dolara i učešćem od čak 75 odsto u ukupnom uvozu iz Ruske Federacije, piše biznis.ba.