Trajan je trag njegovog lika i djela, prvenstveno u Sarajevu, ali i u ostatku Bosne i Hercegovine. Njegovo najveće djelo je industrijski div Energoinvest, koji je američki list Newsweek uporedio sa njemačkim Siemensom ili japanskim Hitachijem.
U monografiji posvećenoj Blumu je istaknuto da je Energoinvest iz male tvornice sa 70 radnika prerasla u giganta s više od 50.000 radnika, a to se desilo za manje od četiri decenije. Razlog za taj uspjeh je u radu prema svjetskim standardima, kako samog Bluma, tako i Energoinvesta.
Saradnja s najskupljom konsultantskom kompanijom – McKinseyjem
Da je Energoinvest bio svjetska tvornica, a da je Blum bio “crveni kapitalista”, kako ga je nazvao Newsweek, potvrđuje svjedočenje Drage Bauma koji je 1969. zadužen da u Sjedinjenim Američkim Državama formira Energoinvestovu filijalu Interenergo Inc. Tada je Blum prihvatio da se uspostavi saradnja s jednom od najvećih konsultantskih kompanija na svijetu McKinseyjem.
Autori spomenute monografije iz 2002. Muhamed Cico, Izudin Filipović, Safet Hasanbegović, Žarko Primorac i Šefik Vučijak su izdvojili i utisak McKinseyjevog konsultanta Charlesa Shoa. Naime, Shoa je tvrdio da je u 30 godina rada više naučio od Bluma nego od bilo kojeg drugog direktora.
“Kao izabrani partner McKinseyja, Energoinvest je bio moj prvi klijent. Blum je bio prvi generalni direktor s kojim sam sarađivao, s pozicijom i punom odgovornošću prema mojoj firmi. Naučio sam više o rukovođenju od njega nego od bilo kojeg drugog generalnog direktora koji je bio moj klijent u periodu od 30 godina, a mnogi od njih su rukovodili vodećim svjetskim korporacijama. Naučio sam posmatrati kako on vodi, ali također, naučio sam kako postati učinkovitiji lider kako bih mogao sarađivati s njim”, ocijenio je McKinseyjev konsultant.
Šta je Blumovo mišljenje o sinergiji obrazovanja i privrede značilo obrazložio je Alija Bašić koji je kao član Misije Jugoslavije pri Savjetu za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV) 1967. Bluma upoznao u Moskvi. To je značilo stipendiranje i svjetsko priznanje kroz npr. rad u NASA-i.
O Blumovom privatnom životu se malo zna. Neke pojedinosti je otkrio u spomenutom intervjuu za Večernje novine. Tom prilikom je sebe u djetinjstvu opisao “nestašnim dječakom” te je rekao da voli domaću trpezu.
“Ja volim kvalitetnu kuhinju, narodnu, pasulj, naprimjer. Što je jelo običnije, ‘narodskije’, to je kvalitetnije i zdravije. Naša kuhinja je, uostalom, poznata širom svijeta. Kad imam vremena, a i želje, skuham sam sebi neko omiljeno jelo”, kazao je.
Imao je izvanrednu radnu etiku.
“Novinari svašta čuju i vide. Taj podatak je stvarno tačan: od oslobođenja (nakon Drugog svjetskog rata) do danas nisam tražio godišnji odmor. Na more ne idem, nisam njegov ljubitelj. Planine i šume su moja slabost. Lično vjerujem, a mislim da će se složiti većina čitatelja Večernjih novina, da se čovjek najbolje odmara u tišini šume, u prirodi zelene boje”, naglasio je.
Lov mu je bio hobi, a osvrnuo se i na razlike u odnosu na suprugu.
“Supruga i ja smo toliko različiti da se baš zbog toga izuzetno slažemo, dopunjujemo i cijenimo. Evo primjera. Ja sam ranoranilac, svaki dan ustajem u šest sati ujutro. Napravim ekspres kafu i uživam. Supruga se budi kasnije (umjetnici inače ustaju kasno) i pije pravu tursku kafu. U tome se razlikujemo. Ili, moja supruga je trenutno na moru, gdje uživa u plivanju, a ja je strpljivo čekam da se vrati. Reći ću vam u povjerenju da mi nedostaje”, naveo je.
Sarajevski Jevrej koji je po izlasku iz logora gradio zemlju
Uspjeh Emerika Bluma je utoliko više značajan zbog teških životnih izazova. Iz radničke je porodice, a kao sarajevski Jevrej je do novembra 1944. bio u logorima Gospić, Pag, Krapaje, Jasenovac i Stara Gradiška.
Po završetku Drugog svjetskog rata uključio se u obnovu i izgradnju zemlje. Dobitnik je brojnih značajnih priznanja, među kojima su i Orden zasluge Italije i Vitez legije časti Francuske.
Film Jasmile Žbanić
Rediteljica Jasmila Žbanić je autorica dokumentarnog filma “Blum” koji je posvećen liku i djelu Emerika Bluma. Ovo filmsko je, između ostalog, napravljeno na osnovu arhivskih snimaka i fotografija. Premijera filma je bila u ljeto 2022. godine u Sarajevu.
Blum nikada nije pripadao partijama i nije se politički eksponirao. Stvorio je jednu od najuspješnijih jugoslovenskih firmi, obrazovao i zaposlio hiljade ljudi, otvorio Jugoslaviju svijetu i svijet Jugoslaviji te pokazao koliko jedna mala zemlja ima potencijala.
Emerik Blum je bio gradonačelnik u doba najvećeg procvata Sarajeva, u periodu od 1981. do 1983. godine. Umro je 24. juna 1984. godine, nakon što je završio svoje poslijednje poslove u odboru za organizaciju 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Jedna od ulica na Grbavici u Sarajevu nosi njegovo ime, a postavljena je i bista ispred zgrade Energoinvesta. Emerik Blum je odlikovan titulom Viteza Legije časti Francuske (1974).