U ekskluzivnom intervjuu za Bosnainfo direktorica Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine Elvira Habota govorila je o važnostu usvajanja Plana rasta za BiH, zašto je za BIH važan glavni pregovarač sa EU, zakonskoj legislativi koju je potrebno uskladiti i donijeti na putu BiH ka EU, te šta BiH donosi otvaranje pregovora o članstvu u EU, odnosno klastera.
Bosnainfo: Jasno je da je za zastoj evropskog puta Bosne i Hercegovine uzrokovano neriješenim političkim pitanjima. Ali, koliko je prema ocjeni Direkcije za evropske integracije BiH štetno za BiH i njene građane nemogućnost korištenja evropskih fondova, posebno iz segmenta Plana rasta?
Habota: “Radi naših čitatelja na početku bih željela pojasniti da je cilj finansijske i tehničke pomoći koju EU pruža BiH podržati provođenje reformi, a koje će onda direktno ili indirektno doprinjeti unaprijeđenju kvalitete svakodnevnog života bh. građana. U finansijskoj perspektivi 2021 – 2027. godina ključni izvor finansijske i tehničke podrške EU provođenju reformi u BiH i drugim državama korisnicama je IPA III. Aktivnosti institucija u BiH na korištenju IPA-e odvijaju se planiranom dinamikom.
Evropska komisija je do sada za BiH odobrila četiri državna paketa pomoći u vrijednosti od nešto više od 239 miliona eura, a ako ovome dodamo posebne mjere podrške ovaj iznos je i veći. Novac iz državnih paketa pomoći za 2021, 2022. i 2023. godinu je operativan, a novac iz državnog paketa pomoći za 2024. godinu u iznosu od 50,7 miliona eura, će biti operativan nakon ratificiranja finansijskog sporazuma. Institucije su u skladu sa zahtjevom Komisije izvršile revidiranje akcijskih dokumenta u okviru procesa programiranja IPA državnih paketa pomoći za 2025, 2026 i 2027, a procijenjena vrijednost dostavljenih paketa Komisiji je oko 140 miliona eura.
BiH do sada odobreno više od milijardu eura grant sredstava
Nadalje, dio grant sredstava EU iz IPA III se u BiH implementira putem programa teritorijalne saradnje, a dosadašnji rezultat u osam programa koje BiH koristi u periodu 2021 – 2027. godina je preko 200 projekata, čija je vrijednosti oko 80 miliona eura. Trenutno su otvoreni pozivi za dostavljanje prijedloga projekata u dva programa, a do kraja godine očekujemo otvaranje novih poziva u još tri programa. Dio grant sredstava iz višekorisničke IPA-e koji su namijenjeni velikim infrastrukturnim projektima EU usmjerava putem WBIF (Investicijski okvir za Zapadni Balkan), a od početka korištenja ovog instrumenta 2009. godine do danas za BiH je odobreno preko milijardu eura grant sredstava.
Trenutno su u toku dva poziva od koji je jedan za tehničku pomoć, a drugi za investicijske projekte. BiH učestvuje i u 11 programa EU, kao što je npr. Kreativna Evropa što je još jedna šansa za povlačenje sredstava EU za korisnike iz BiH. Sa Planom rasta za Zapadni Balkan otvorena je nova prilika da se ubrzajureforme koje su ponajprije vezane za integraciju u unutrašnje tržište EU, a s ciljem podrške provođenju ovih reformi EU je za trogodišnji period 2024. – 2027. godina uspostavila novi Instrument za reforme i rast. Prvi preduslov za aktiviranje sredstava iz ovog instrumenta je finalizacija i usvajanje Plana reformi, a kao što je javnosti već poznato Plan reformi je zadatak koji bh. vlasti trebaju što prije finalizirati i dostaviti Evropskoj komisiji. Nadam se da ćemo ovaj dokument imati što prije, jer reforme koje će npr. omogućiti smanjenje troškova transfera novaca ili toškova rominga između EU i BiH su od interesa za sve bh. građane”.
Bosnainfo: Osim zakonske legislative koja je pred vlasti u Bosni i Hercegovini stavljena kao nužna u smislu daljnjeg napretka na evropskom putu govori se i o nužnosti imenovanja glavnog pregovarača. Zašto nam je to pitanje važno?
Habota: “Jeste, uz zadatke iz Preporuke Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata u vrhu prioriteta koje EU postavlja pred bh. vlasti je i imenovanje glavnog pregovarača te pregovaračkog tima. To pitanje je važno prije svega iz organizacijskih razloga, a i potrebe i zahtjeva Komisije da u pregovorima BiH govori jednim glasom. Pristupni pregovori sa EU su najzahtjevniji i najsloženiji posao koji administracija jedne države treba da realizira što je moguće efikasnije. Pregovori uključuju brojne zadatke i radne procese te traže angažman velikog broja službenika, a ilustracije radi u Srbiji je samo u zadacima u fazi skrininga učestvovalo oko 3000 službenika.
Jedan od najvažnijih zadataka u procesu pristupnih pregovora će biti komuniciranje i postizanje dogovora unutar kuće, te komuniciranje toga dogovora sa Briselom. Zato je vrlo važno da glavni pregovarač i pregovarački tim imaju odgovarajuće znanje i vještine, a mora se voditi računa i o njihovoj funkcionalnoj povezanosti sa ostatkom strukture u procesu evropskih integracija”.
Otvaranje klastera znači puno posla za institucije
Bosnainfo: Što biste s aspekta Direkcije za evropske integracije istakli kao važno za Bosnu i Hercegovinu, pa i njene građane u smislu otvaranja prvih klastera u pregovorima sa EU? Šta nam to zapravo donosi?
Habota: “Otvaranje klastera, kojih ima šest i u kojim su raspoređna 33 pregovaračka poglavlja, je centralna faza pristupnih pregovora. To je proces u kojem ne pregovaramo o sadržaju propisa EU koje ćemo preuzeti u cjelosti i provesti, nego o tome kako i kada ćemo to uraditi te koliko će to koštati. Otvaranje klastera slijedi tek nakon što se završi proces skrininga i objave skrining izvještaji u kojim će se dati presjek stanja u BiH u pogledu usklađenosti sa propisima EU, te ocjena da li je BiH spremna za otvaranje pojedinačnih poglavlja u klasteru.
Samo otvaranje klastera u suštini znači mnogo posla za institucije i vlasti, jer će za njihovo otvaranje i zatvaranje biti potrebno ispuniti tzv. mjerila, a što u praksi znači usvojiti brojne strategije, propise i druge akte te pokazati EU da ih primjenjujemo na terenu. U ovom procesu najveći teret posla će biti na izvršnoj i zakonodavnoj vlasti dok će najveća odgovornost biti na politici, jer će dinamika otvaranja i zatvaranja klastera direktno ovisiti o ispunjavanju postavljenih mjerila”.
Bosnainfo: Paralelno sa zakonskom legislativom nužno je i tehničko usklađivanje propisa sa Acquiscommunautaire, odnosno pravnom stečevinom EU. Koliko ste kao Direkcija za evropske integracije BiH zadovoljni tim procesom?
Habota: “BiH je sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine preuzela jeobavezu usklađivanja svojih pravnih propisa sa propisima EU, a to usklađivanje se vrši postepeno i u mjeri u kojoj je to moguće u datom momentu za BiH. Sa otvaranjem pristupnih pregovora proces usklađivanja sa propisima EU, koji je suštinski dio pregovora i koji je jedan od kriterija za pristupanje EU, se znatno intenzivira. U ovom trenutku najveći dio propisa se djelimično usklađuje sa propisima EU, a imajući u vidu da će se tek pristupanjem u EU steći uslovi za njihovo potpuno usklađivanje sa pojedinim zahtjevima acqusi-a. Ovo je kontinuirani posao koji institucije nastavljaju raditi i kada država postane članicom EU”.
Obuka za stotine službenika
Bosnainfo: Šta je ono što su zadaci i prioriteti kada je u pitanju Direkcija za evropske integracije BiHu narednom periodu, odnosno do kraja 2025. godine?
Habota: “Uloga Direkcije je određena propisima Vijeća ministara BiH, a radimo na mnogo zadataka odonih vezanih za usklađivanje propisa s propisima EU, korištenje finansijske pomoći EU, organizaciju dijaloga sa Evropskom komisijom u okviru provođenja SSP-a, organizaciju izvještavanja Komisije o provođenju prioriteta, do onih u vezi s prevođenjem propisa, osposobljavanjem administracije da radi na poslovima pristupanja u EU i komuniciranjem o tom procesu. U ovom trenutku u fokusu su pripreme administracije na svim nivoima vlasti u BiH za pristupne pregovore, posebno njihovu prvu fazu koja se zove skrining.
U saradnji sa bilateralnim partnerima organizirali smo niz posebnih obuka za skoro 900 službenika sa svihnivoa vlasti, a u Direkciji su u toku i pripreme oglednih prezentacija, smjernica i drugih materijala koji će se koristiti za pojedinačne zadatke tokom skrininga. Bitno je da administracija ovu prvu fazu uradi kako treba, jer je temeljita analiza usklađenosti domaćih sa propisima EU osnova su za sve ostalo što slijedi tokom pregovora”.