Međutim, tada su Ukrajinci odradili par poteza koji su rat u Ukrajini odveli u potpuno drugom smjeru i koji traje i danas.
Ono što je, na žalost, istina i što se, kako vrijeme odmiče, sve više pokazuje tačnim, jeste da se ukrajinski rat direktno odrazio i na ostale zemlje istočne Evrope koje graniče s Rusima i u kojima je sve veća napetost zbog sve veće hladnkrvnosti i psihopatskog ponašanja Vladimira Putina, ali i direktno na Balkan gdje je uticaj Rusije itekako veliki, naravno preko Srbije i Crne Gore, te manjeg bh. entiteta RS-a gdje su lideri uglavnom sljedbenici Putina i ruske politike.
Katastrofalna taktika
O ruskoj agresiji na Ukrajinu kao i o tome šta rat u Ukrajini može značiti za Balkan i BiH gdje su Rusi javno priznali da imaju strateški interes, za Bosnainfo govorio je ekspert za sigurnost i vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Na početku razgovora naš sagovornik se osvrnuo na aktuelna dešavanja u Ukrajini odosno na tamošnjim ratištima.
– Kada se gleda malo šira slika gubi se kontekst i tu potpuno razumijem novinare koji se pogube u moru informacija koje nam se svaki dan plasiraju iz Ukrajine. Više pažnje treba obratiti na te taktičke mjere i postupke koje Rusi provode na terenu, a koje su inače katastrofalne. Sva priča zapravo počinje i završava s činjenicom da ruska vojska ne može ostvariti ono što Putin od nje traži, rekao je Ahatović na početku razgovora za Bosnainfo. To je čitava jedna priča i o tako sporom napredovanju koje ne bi smjelo da ima jedna sila poput Ruske federacije. Kada su Ukrajinci probili rusko desno krilo u oblasi Harkiva i kada se ruska vojska morala povući iza obližnje rijeke, Ukrajinci su u tom naletu osvojili 3.000 kvadratnih kilometara zemlje. Potom su uspjeli da istjeraju Ruse i iz Hersona koji su se povukli iza rijeke Dnjepar. Sve su to uradili odličnom taktikom i bez zalijetanja. Ukrajinci su dubokom odbranom uspjeli da odole svim ruskim operacijama, a onda su krenuli naprijed, smatra Ahatović.
Jedna bitka na početku agresije na Ukrajinu itekako je prelomila na stranu Ukrajinaca.
– To je odbrana Kijeva. A ključna stvar koju su tu uradili Ukrajinci jeste onesposobljavenje aerodroma koji je tu u blizini. Oko 50 ruskih aviona je bilo u zraku i čekalo da sleti kako bi osigurali logistiku Rusima. Međutim materijal nije stigao do Rusa. Rusi su zauzeli aerodrom, ali je bi neiskoristiv. I taj potez Ukrajine je promijenio tok rata. A ova sad situacija je u fazonu „drži vodu dok majstori odu“. Putin pokušava pritiskom na frontu da natjera Kijev da sjednu za stol i da se probaju dogovoriti. Ono što je Putinu bitno je da Ukrajina počne trpiti gubitke koji se više ne isplate da bi poslije sjeli za stol i probali se dogovoriti. Ali mislim da ta strategija polako gubi smisao. Putinu vrijeme ne ide u korist, pojasnio je naš sagovornik.
Čeka se suha zemlja
Ekonomski udarac koji trpi Rusija posebna je priča, a Ahatović tvrdi da će se vremenom kako se bude bližio kraj rata sve više osjećati taj pad ruske ekonomije jer će se ostale evropske zemlje oporaviti nakon krize usljed rata, ali ne i Rusija.
– Tu se najviše misli na izvoz plina, ali i ostalih sirovina koje su Rusi izvozili uglavnom u Evropu. Sada se okreću tržištu prema Aziji i tamošnjim mnogoljudnim zemljama gdje je također potražnja velika. Ali jedno je robu prevoziti u Evropu, a potpuno drugo u daleke zemlje Azije. Troškovi transporta su ogromni. Zatim inflacija uzima polako danak i u Rusiji. Zato će najteži momenat nastupiti kad ratna dejstva prestanu. Socijalna i ekonomska situacija tada pada u krizu. Ekonomski Rusi nisu ništa dobili ratom u Ukrajini, nisu mnogo ni izgubili, ali vremenom hoće. Druga stvar, napadom na Ukrajinu htjeli su odmaći NATO granice dalje od svojih, a dobili su kontra efekat, pa sad stotine kilometara nove granice s NATOm imaju u vidu Finske koja je pristupila Savezu. I sad i tu granicu treba dodatno obezbjediti, sve regrupisati i osigurati, a to sve košta. Toliko o njihovoj „specijalnoj vojnoj operaciji“. Isti termin su koristili i u Afganistanu i znamo kako je završilo, podsjeća bh analitičar.
Ovih dana sve se više priča o ukrajinskoj kontraofanzivi prema istok zemlje, koja je, smatra Ahatović, u velikoj pripremi i koja bi mogla startati u maju, ali koja ovisi o jednoj bitnoj stvari.
– Poznato je da je taj dio Ukrajine prekriven rasputicom, blatom po kojem se nemoguće kretati i koje se javlja negdje od oktobra pa do kraja aprila, početka maja kada se zemlja počinje sušiti. Pošto je sve ravničarski teren morate se kretati regionalnim, magistralnim, autoputevima, jer ako skrenete s puta ako nemate sreću da naletite na utabanu stazu, upadate u blatu duboko i do 50 cm i tu nema šanse ni tenk, a kamoli obično motorno vozilo. Logistika je najvažnija stvar i bez ne možete voditi rat. Koliko imate teretnih kamiona, viljuškara, paleta… toliko ste jaki i u ratu. A Rusi su u tom segmentu slabi jer inače ne bi tražili od Kine pomoć na tom polju. Svi traže oružje, a oni kamione, objašnjava Nedžad i tako dolazi do odgovora na pitanje zašto su neki manji gradovi poput Bahmuta, iako razrušeni i napušteni, toliko važni pogotovo Rusima koji svim silama pokušavaju da ih zauzmu.
– Upravo zbog tog otežanog terena bitna su ta željeznička čvorišta pogoovo Rusima radi istovara robe i ratnog materijala. Jer to je najbrži način da se dovuče oružje i slično. Gradovi koje su Rusi napadaju su upravo za to pogodni. Blato pravi probleme i jednima i drugima. Po meni, Rusi su trebali zaobići Bahmut i nastaviti dalje, ali su oni sami od tog grada napravili stratešku tačku koja Ukrajincima u principu nije ni bitno toliko osim što Rusima nanose gubitke u ljudstvu, kaže Ahatović.
Na kraju se, ističe, sve svodi na pregovore do kojih će jednom morati doći.
– Vi ne možete Rusku federaciju pobijediti na frontu jer je to nuklearna sila. I zato je važno da Ukrajinci što bolje odrade takozvani menadžment terena i da započnu pregovore pod svojim uslovima. A i kad se gleda kompletna planeta, Rusi mogu svojim nuklearnim sredstvima da zaprijete i NATO-u i cijelom svijetu. To nije toliko bezazleno koliko se nekad čini. Mada su Rusi već propustili tu šansu jer sad da upotrijebe nuklearno oružje ne bi mnogo dobili, samo bi navukli NATO na sebe, i onda bi i NATO počeo da bombarduje rusku vojsku u Ukrajini iz zraka, a i nuklearno naoružanje ne bi bilo isključeno, objašnjava Ahatović uz nadu da do toga nikada neće doći.
Balkansko pitanje
Jedna tema je posebno bitna kada se priča o Rusiji, a to je „balkansko pitanje“.
– Rusija vlada na ovim prostorima, to je već svima jasno. I to je problem. Zapad ne može da odgovori na sve što Rusi ovdje mogu da proizvedu. Ti neki pokušaji da se Srbija prisvoji zapadnoj politici, da se država svede na neku njima prihvatljivu politiku, to je pogrešan pristup. Nikad Rusija neće odustati od Srbije i Beograda, i obrnuto. Kome to nije jasno neka samo pogleda kako se ponaša srpska pravoslavna crkva. Na Zapadu moraju shvatiti da nijedna vrsta politike koje se uspostavi u Srbiji, bilo liberalna, nacionalna, neofašistička, lijevo ili desno orijentirana… bilo koja, ako dođe na vlast i okrene se protiv crkve ona je politički mrtva. Tu Moskva dominira i oni su moć i utjecaj s političara prebacili na pravoslavnu crkvu i tako djeluju i Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i RS-u. Za Ruse više Vučić nije toliko bitan, važniji im je taj utjecaj preko crkve, smatra Ahatović.
Po njegovom mišljenju Vučić je napravio jedan mudar potez, a evo i koji:
– Naoružao je prilično Srbiju i sada Srbija predstavlja jakog igrača u tom smislu na Balkanu, a samo jaki igrači mogu igrati važnu ulogu i praviti problem Briselu i Washingtonu. Jer samo oni i mogu praviti velike probleme ovdje. A Moskva vrlo lako može da to izvede putem raznih linija u Srbiji, RS-u… Vi imate neke humanitarne organizacije koje se tako predstavljaju u principu su paramilitarne i u njima imate ljude koji su već učestvovali na pojedinim ratištima. Sve je ovdje pripremljeno samo je stvar da li će Putin to iskoristiti tokom ili nakon rata u Ukrajini, ili će trgovati nama, u smislu „vi nam dajte Balkan, mi ćemo vama dio Ukrajine“ ili „vi nam ostavite dio Ukrajine, a eto vam Balkan“. Postali smo predmet za potkusurivanje, ističe bh defendolog.
Problem u posljednje vrijeme predstavljaju i Mađari, ističe Ahatović.
– Nemojte zaboraviti da Mađari na području Brčko Distrikta hoće da grade centar za obuku civile zaštite. Pa to vam je povezivanje terirorije RS-a. Na to sve je međunarodni faktor u BiH zabrinut. Opasan je ovo teren za zapadne zemlje. Ovdje ništa riješeno dok se sve ne riješi, tako da kažem. Ovdje se mora riješiti pitanje Beograd – Priština, a u isto vrijeme i pitanje Banja Luka – Beograd – Sarajevo. Kojim putem, to će pokazati vrijeme, da li mirnim, nemirnim, vidjet ćemo, zaključio je Nedžad Ahatović.