Ovaj podatak pokazuje da je prekinut kontinuitet većeg rasta broja zaposlenih, ali on isto tako pokazuje da nije došlo do drastičnog pada broja radnika.
Najveći negativni efekti pokazali su se u Zeničko-dobojskom kantonu gdje je skoro hiljadu radnika manje u odnosu na 2024. godinu. Otkazi su primjetni i u Tuzlanskom kantonu, kao i u Srednjobosanskom. Dok šest kantona bilježi gubitke radnih mjesta, broj radnika veći je u Kantonu Sarajevo i to za 1500, te u Hercegovačko-neretvanskom za 225.
U ZDK pogođene porodične firme
“U ZDK je veliki broj porodičnih firmi koje broje negdje od 2-3 do deset uposlenika i oni su najviše pogođeni ovim odlukama. Naprimjer, samo u Visokom ima oko 3200 takvih firmi. Također, poznato je da je tekstilna industrija razvijena u ZDK, u svim granama od metalne, drvne, prehrambene mi imamo smanjenje broja uposlenih”, rekao je Samir Šibonjić, ministar privrede ZDK.
U Zeničko-dobojskom kantonu vlada i najveće nezadovoljstvo zbog uvođenja neradne nedjelje. Naročito je to primjetno u dijelovima kantona koji su u blizini entiteta Republika Srpska, kao što su Tešanj, Maglaj, Doboj Jug. Osim gradova u ovom kantonu, nezadovoljstvo vlada i u drugim dijelovima Federacije. Sada je Općina Jablanica zatražila izuzeće na osnovu inicijative malih trgovačkih radnji koje su većinom smještene uz magistralnu cestu.
Poslodavci čekaju smanjenje doprinosa
S druge strane poslodavci koji su nezadovoljni odlukom o minimalnoj plati i neradnoj nedjelji konstantno ističu da je potrebno smanjiti iznos doprinosa, te da su oni najveće opterećenje za privredu.
“Imamo smanjenje stope doprinosa 5,5 od 1. jula. Mi očekujemo da naredne godine bude još dodatnih 5% i onda bi smanjenje bilo 10,5% i to bi pomoglo i ublažilo pritisak koji sada imamo”, rekao je Suad Ećo, poslodavac.
Također, Vlada Federacije je u februaru donijela uredbe o refundaciji i sufinansiranju doprinosa.
“Poslodavci će se boriti do kraja preduzet će sve mjere da spriječe gubitke. Ako na tom putu mjera bude da otpuštaju radnike da bi troškove držali pod kontrolom i to će raditi. Ne mislim da je dobra situacija, ne vjerujem da se stvari mogu tako brzo promijeniti, ali evo mi pričamo već godinu i više dana o fiskalnoj reformi, a ne vidimo nikakav poseban potez”, rekao je Željko Rička, ekonomski analitičar.
Enorman rast cijena
Ono što se pak vidi je enorman rast cijena i nestabilno poslovanje brojnih firmi. U vrijeme globalne neizvjesnosti, ali i političke napetosti u zemlji iz Centralne banke BiH kažu da je očekivana inflacija za ovu godinu 4,20%. Naredne godine predviđaju postepenu stabilizaciju i pad inflacije na 3,30 posto.
“Za ovu godinu CBBiH predviđa stabilan i umjeren ekonomski rast, uz kontrolisanu inflaciju, čime se očekuje održavanje makroekonomske stabilnosti i povoljnog ekonomskog okruženja”, rekla je Jasmina Selimović, guvernerka CBBiH’.
Iako godinama bh. građani očekuju veći ekonomski rast konstantno svjedoče nerealnom rastu cijena životnih potrepština. (N1)