Šta treba znati:Oko 32.000 radnika zaposleno u TOKO sektoru u BiHPlate između 480 i 610 eura mjesečnoČesti prekovremeni sati i rad vikendomVećina dodane vrijednosti odlazi stranim kompanijama
Istraživanje otkriva stanje u sektoru
Pokazuje to novo istraživanje koje predstavlja sveobuhvatnu analizu stanja u sektoru TOKO u BiH, koje su izdali Helsinški parlament građana Banjaluka i Udruženje za socijalni, kulturni i kreativni razvoj ZORA.
Poseban fokus ovog istraživanja je na radnim uslovima, nivou plata, sigurnosti zaposlenja, sindikalnim pravima i izazovima koje donosi klimatska i ekonomska tranzicija.
Kako navode, iza statističkih pokazatelja stoji industrijski model koji je dominantno zasnovan na tzv. lohn proizvodnji – sistemu dorade u kojem domaće fabrike obavljaju radno-intenzivne operacije za strane brendove, dok najveći dio dodane vrijednosti ostaje izvan zemlje.
“Upravo taj strukturni okvir čini pozadinu radnih i socijalnih problema koje istraživanje dokumentuje. Iako zakonodavstvo predviđa 40-satnu radnu sedmicu kao standard, praksa pokazuje znatno fleksibilniju i intenzivniju organizaciju rada. Periodi povećanih narudžbi, naročito pred sezonske kolekcije, rezultiraju produženim radnim sedmicama od 45 do 48 sati, uz radne subote i povremeno nedjelje”, stoji u ovom istraživanju.
Plate na dnu industrijske ljestvice
Istaknuto je da se jedan od centralnih i najzabrinjavajućih nalaza istraživanja odnosi na duboki jaz između zakonski propisane minimalne plate te onoga što radnici i radnice sami definišu kao dostojanstvenu platu.
“Terensko istraživanje provedeno je u šest fabrika. Neto plate u istraženim fabrikama kreću se između približno 480 i 610 eura mjesečno, uz rijetke slučajeve koji dosežu 650 eura. Ovaj raspon sistematski smješta TOKO radnike i radnice pri dno nacionalne raspodjele dohotka, unutar najniže plaćenih industrijskih grana u zemlji”, naglašeno je.
Jedna radnica (49) u proizvodnji odjeće, koja je anketirana, istakla je da je njena plata taman tolika da ne budu gladni.
“Moja plata je taman tolika da ne gladujemo, ali ne i dovoljna da živimo kao normalni ljudi. Ako se desi nešto neočekivano, izgubljeni smo”, rekla je ova radnica, pišu Nezavisne.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju uslove
Istraživanje pokazuje da koncept pravedne tranzicije mora uključiti i TOKO sektor, a, kako se navodi, klimatske promjene već imaju direktan uticaj na radne uslove, naročito kroz toplotne valove koji pogoršavaju uslove rada u proizvodnim halama.
“Bez sistemskih intervencija – povećanja plata prema referentnoj dostojanstvenoj vrijednosti, jačanja inspekcijskih mehanizama, stvarne zaštite sindikalnih prava i odgovornijeg ponašanja globalnih brendova – TOKO sektor će ostati zarobljen u modelu niske dodane vrijednosti i visoke socijalne ranjivosti”, istaknuto je.
Preporuke za poboljšanje stanja
Date su i preporuke za vlade i kreatore politika, brendove i trgovce, te poslodavce u BiH. Između ostalih, vladama je preporučeno da posmatraju proizvodnju odjeće i obuće kao integrirani TOKO sektor i razvijaju strategije koje odražavaju zajedničku radnu snagu i lance nabavke. Takođe, i da ojačaju inspekciju rada povećanjem broja zaposlenih i resursa, s fokusom na neplaćeni prekovremeni rad, zloupotrebu ugovora na određeno i neplaćanje doprinosa.
Poslodavcima u TOKO sektoru su dali preporuku da postepeno povećavaju minimalne plate i smanjuju zavisnost od prekovremenog rada i proizvoljnih bonusa, te prekinu sa zloupotrebama vezanim za prekovremeni rad i ugovore na određeno, kao i da ulažu u sigurna radna mjesta otporna na vrućinu, uz adekvatnu ventilaciju, pauze za odmor i zaštitnu opremu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.