Poslodavci upozoravaju da bi povećanje, procijenjeno na 22 posto, moglo dodatno opteretiti privredu koja se već suočava s padom proizvodnje i zaposlenosti, piše Akta.
Unija poslodavaca RS-a naglašava da ekonomija nije u stanju podnijeti ovakav teret bez ozbiljnih reformi i poreskih rasterećenja.
– Kroz dijalog u Ekonomsko-socijalnom vijeću RS-a možemo doći do povoljnih rješenja za radnike i poslodavce kroz poreska rasterećenja, kao i da kroz mjere suzbijanja neformalne ekonomije povećamo i prihode po osnovu poreza.
Poznati su negativni efekti prethodnog povećanja najniže plaće. I treću godinu za redom imamo pad industrijske proizvodnje i pad zaposlenosti u industriji. Privreda nije trenutno u takvom stanju da može izdržati dodatne pritiske – rekao je za Aktu Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS-a.
Najveći udar mogao bi se osjetiti u radno intenzivnim sektorima, naročito u prerađivačkoj industriji.
– U odnosu na 2022. godinu u prerađivačkoj industriji imamo 4.700 radnika manje, što je posljedica pada potražnje u Evropskoj uniji i administrativnih pritisaka na rast plaća. S obzirom na nizak nivo produktivnosti, radno intenzivni sektori već sada teško održavaju postojeće plaće. Novi rast bi mogao značiti dodatno smanjenje zaposlenosti i pad konkurentnosti – ocijenio je Aćić.
Postavlja se i pitanje mogućeg utjecaja na standard građana.
Poslodavci upozoravaju da bi ovakav potez mogao izazvati novi talas poskupljenja.
– Ekonomska teorija pokazuje da neadekvatan rast minimalne plaće podstiče inflaciju. Povećanje plaća mora biti zasnovano isključivo na rastu produktivnosti. To podrazumijeva veća ulaganja u tehnološki razvoj kompanija i jačanje vještina radnika, uz odlučno suzbijanje sive ekonomije – naglasio je Aćić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.