Istraživanje rađeno u Njemačkoj, Kanadi, Danskoj, Francuskoj, Holandiji, Norveškoj, Španiji, Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo je da se u većini tih zemalja jaz između plata u drugoj generaciji imigranata zatvarao brže nego u Njemačkoj, prenijela je agencija DPA.
U Njemačkoj prva generacija useljenika zarađuje 19,6 posto manje od Nijemaca. Glavni razlog nije neujednačenost plata za istu vrstu posla, nego ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama u pojedinim sektorima, profesijama i preduzećima.
To je ključni faktor kod tri četvrtine razlika u zaradi.
Studija se bazira na analizi uzorka od 13,5 miliona imigranata i domaćih zaposlenih u devet zemalja, prenosi Dnevni evropski servis.
“Integracija se ne tiče samo iste plate za isti posao. Radi se prije svega o uklanjanju strukturnih prepreka za prolaz ka dobro plaćenim oblastima rada”, izjavio je jedan od autora studije Malte Rajhelt.
Dodao je da su za uklanjenje tih barijera važni podsticaji učenju jezika, nostrifikacija stranih diploma, izgradnja profesionalnih mreža i bolje informisanje.
U Njemačkoj se i druga generacija useljenika suočava sa jazom u zaradi od prosječnih 7,7 posto. Ta je razlika, doduše, manja od one koju su doživjeli njihovi roditelji, ali posebno pogađa ljude iz Afrike i sa Bliskog istoka.
Značajnih razlika ima u međunarodnom poređenju: najveća razlika u plati prve generacije useljenika je u Španiji 29 posto i Kanadi 27,5 posto. Slijede Norveška sa 20 posto, Njemačka sa 19,6 posto, Francuska sa 18 i Holandija sa 15,4 posto.
Razlika je znatno manja u SAD -u sa 10,6 posto, Danskoj sa 9,2 i Švedskoj sa 7 posto. Prosjek razlike u drugoj useljeničkoj generaciji je 5,7 posto, navela je DPA.
Njemačka je, dakle, i tu iznad prosjeka, ali tu je najveća razlika u Norveškoj 8,7 posto, a najmanja u Kanadi 1,9 posto.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.