U međuvremenu, čini se, većina nije došla do saglasnosti, a pitanje je ko će se kome sutra prikloniti. U međuvremenu, analiziramo evropske zakone, od kojih su izgleda ostale samo kritike opozicije na sadržaj.
Dva zakona vrlo teško su stigla do Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine. Godina pregovaranja, usaglašavanja i blokiranja, a onda po ustaljenoj proceduri vladajuće koalicije: hitno ili barem po skraćenoj proceduri do evropskih zakona.
“Spakovali su po principu da mi to progutamo kao da je tableta u pitanju, bez mogućnosti raspakivanja”, komentirao je Safet Kešo, zastupnik SDA u Zastupničkom domu BiH.
A kad se raspakuje, ima i nedostataka. Jedan sadržaj, dva tumačenja. Za vlast je suština, za opoziciju isključivo forma. Podijelio ih Zakon o graničnoj kontroli Bosne i Hercegovine. I obilježja na graničnim prijelazima, regulirana članom 18.
“Možemo doći u situaciju da kada uđete preko granične linije u Bosnu i Hercegovinu, da vas prvo dočeka tabla dobrodošlice u neku općinu, pa u neki kanton, pa u neki entitet i tek nakon toga ćete doći u situaciju da vidite obilježja države Bosne i Hercegovine”, navodi Šerif Špago, predsjednik Kluba SDA u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.
“U graničnom pojasu Bosne i Hercegovine od 50 metara dozvoljeno je samo pet administrativnih znakova koje postavlja Ministarstvo prometa i komunikacija. Svi ostali znakovi, uključujući nazive, administrativne znakove koji obilježavaju entitete ili ulazak u grad neki mogu se postavljati tek nakon 50 metara od granične zone”, objašnjava Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.
Sporan je i član 76. – Razmjena podataka između policijskih agencija. Odredbe između saradnje i potencijalnog prostora za zloupotrebe. Zavisi ko ga čita.
“Omogućava svim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini – a njih je, čini mi se, 15 – i sigurnosnim agencijama na nivou države, entitetskim i kantonalnim MUP-ovima, te MUP-u Brčko distrikta da mogu u stvarnom vremenu ulaziti u bazu podataka, odnosno, evidenciju Granične policije o svim kontrolisanim licima i motornim vozilima koja prelaze preko granice Bosne i Hercegovine”, ističe Špago.
“Na tom zakonu sam radio s idejom da je razmjena podataka među policijskim agencijama dobra stvar. Naravno, da se upotrebljava u skladu s tim, recimo, kao što Granična policija ima obavezu da 24 sata nakon zaprimanja podataka o ljudima koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu uništi te podatke, tako i MUP-ovi koji dobiju te podatke moraju se na isti način odnositi prema tim podacima”, navodi Kojović.
Opozicija i dalje bilježi. Dug je spisak primjedbi, a kratka procedura, bez prilike za amandmane na Zakon o graničnoj kontroli.
“I Direkcija za EU integracije je navela da on nije usklađen s direktivama i odredbama EU. Tako da imamo ozbiljan problem”, istakao je Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.
I nije jedini. Za zakone, ma kakvog sadržaja, vlast trenutno nema većinu. Dvije sjednice su otkazane, a treća na klimavim nogama. Sve po volji SNSD-a, čije opstrukcije ne poznaju granice. Uoči sjednice Zastupničkog doma stiže jasna poruka: SNSD-ovci su uskratili kvorum Ustavnopravnoj komisiji.
“Nadam se da je ovo danas splet slučajnih okolnosti. Ali, isto tako vjerujem da će sutra biti mnogo više spremnosti i opredjeljenja da konkretnim radom, a to je kroz usvajanje barem ova dva evropska zakona, približimo Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji”, kazao je Albin Muslić, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma BiH (SDP)
Te spremnosti već dugo nema. SNSD ne žuri i kontinuirano uslovljava.
“Evropska unija ima svoje prioritete, ali i mi imamo svoje”, poručila je Sanja Vulić, predsjednica Kluba SNSD-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.
Dakle, u Zastupničkom domu hitno ne znači i bitno, a isti reformski zakoni s različitim ocjenama: odličan, djelimičan i loš. Sve s koalicijom na rubu opstanka, ako se do jutra, ipak, ne saberu jer jutro je pametnije, a pozicija vrijedna kompromisa, piše Federalna.ba.