Bugarsku, najsiromašniju članicu Evropske unije i jednu od njenih najkorumpiranijih država, predvodile su uzastopne nestabilne vlade otkako su protesti protiv korupcije 2020. pomogli da se sruši koalicija koju predvodi stranka desnog centra GERB.
Predsjednik Rumen Radev morao je imenovati pet prelaznih vlada od 2020. godine kako bi upravljao crnomorskom državom, dok su uzastopni izbori s neizvjesnim isghodima doveli do nestabilnih koalicija koje su se brzo raspale.
Bugarskoj je očajnički potreban period stabilne vlade koja dobro funkcionira kako bi ubrzala protok sredstava EU u svoju trošnu infrastrukturu i da bi je podstakla ka pridruživanju eurozoni i punom učešću u evropskom otvorenom Schengenskom prostoru.
Planovi za pridruživanje eurozoni već su dva puta odgađani zbog promašenih ciljeva inflacije.
Bugarska i njen sjeverni susjed Rumunija uklonili su 31. marta vizna ograničenja za ljude koji odlaze ili stižu iz Schengenske zone – uključujući većinu drugih zemalja članica EU – zračnim i morskim putem, ali putnici u cestovnom i željezničkom saobraćaju još se suočavaju s provjerama.
Apatija je jedan od glavnih izazova na izborima u nedjelju, kada će bugarski glasači također birati svoje predstavnike za Evropski parlament.
Brojni Bugari, duboko skeptični prema političkoj klasi koju smatraju korumpiranom i nesposobnom, ne veruju da će njihovi glasovi donijeti bilo kakvu promjenu. Čvrsto sam odlučio da ne glasam. Dugo sam glasao, ali s toliko saveza, jednostavno ne želim više da učestvujem u ovakvom cirkusu – kazao je 71-godišnji fotograf Ivan Dobromirov.
Nedjeljni izbori pokrenuti su u martu kolapsom koalicije koju čine GERB, koji je bio na vlasti veći dio prethodnih 15 godina, i relativno nova, reformistička stranka Nastavljamo promjene (PP).
Dvije stranke, obje snažno proevropske, ali podijeljene ličnim rivalstvom i nepovjerenjem, saopćile su u martu da ne mogu formirati novu vladu bez novih izbora.