Bosnainfo: Naveli ste da ste nezadovoljni uredbom o povećanju minimalne plaće, ali ste je podržali kao kratkoročnu mjeru. Koje konkretne korake biste preporučili za dugoročno rješavanje problema oporezivanja plata?
To nije baš ispravno shvaćeno. Nezadovoljan sam što nisu doneseni fiskalni zakoni. Fiskalna reforma je trebala biti gotovo implementirana do sada. Umjesto toga, dobili smo nevješto iskomuniciranu, privremenu mjeru, od koje će biti neke koristi, ali bojim se da je ona samo jeftino popunjavanje prostora u nedostatku fiskalnih reformi. Donesena je preko noći, nemamo predikciju njenog učinka, a radi se o nečemu što dijeli javnost. Ovo bi trebalo biti objašnjeno na način da i djeca u vrtiću mogu razumjeti šta nam ovo povećanje donosi kao društvu u cjelini. Nažalost, umjesto jasnih odgovora, imamo samo naklapanja. Najmanje što možemo očekivati je da nam iz Vlade vrlo precizno odgovore dokad će uredba trajati i kada će fiskalni zakoni biti na dnevnom redu Predstavničkog doma. Odgovor na vaše pitanje je upravo tu – rješenje je u fiskalnim reformama, odnosno zakonima koji će biti usvojeni u formi nacrta, kroz socijalni dijalog, amandmane i javne rasprave, te u konačnici postati prijedlozi koji će odgovarati svim zainteresovanim stranama.
Bosnainfo: Smatrate da trenutni sistem, gdje poslodavci na 1.000 KM plaće radniku duguju državi 782 KM, nije održiv. Kako biste opisali idealan model fiskalne reforme koji bi bio pravedan za radnike i poslodavce?
Ponovo ponavljam – sveobuhvatna fiskalna reforma utemeljena na socijalnom dijalogu između svih zainteresovanih strana. To uključuje zahtjeve onih koji su najviše ugroženi – radnika na minimalcu, malih poduzetnika, obrtnika, sindikata koji bi trebali govoriti u njihovo ime ako ih imaju, poslodavaca i drugih.
Bosnainfo: Koliko vjerujete da će trenutna odluka pomoći radnicima u praksi, s obzirom na njen potencijalni utjecaj na poslodavce i zaposlenost?
Pomoći će im u smislu da će im porasti kreditna sposobnost. Ako ste bili prijavljeni na 650 KM, ma koliko da ste primali na ruke, sada ćete moći dići nekakav kredit. Takođe, pomoći će im jer će im biti veća penzija. Što se tiče povećanja nezaposlenosti, u to ne vjerujem. Poslodavci će sada tražiti veće kompetencije od radnika. Ako radnik ne bude imao potrebne kompetencije, vrlo je moguće da bude zamijenjen onim koji ih ima. Tu neće doći do porasta nezaposlenosti, ali će porasti dugoročna nezaposlenost ljudi sa slabijim kompetencijama.
Bosnainfo: Izjavili ste da podržavate ovu mjeru kao ‘prolaznu nužnost.’ Šta podrazumijevate pod procesom koji je nužan za istinsku fiskalnu reformu, i koliko bi on mogao trajati?
Već sam naveo, to je fiskalna reforma. Zakoni moraju doći u formi nacrta, zatim u formi prijedloga, usvajanje na oba doma, izrada podzakonskih akata i implementacija. Po mom političkom iskustvu, ako postoji politička volja, ovo bi sve moglo biti urađeno do kraja ove godine. Lošija varijanta je do kraja mandata, ali i to nije za potcijeniti, jer se radi o velikim, za društvo suštinskim reformama.
Bosnainfo: Kako ocjenjujete reakciju poslodavaca na povećanje minimalne plaće, i koliko su njihovi zahtjevi za smanjenjem doprinosa opravdani?
Zahtjevi za smanjenjem doprinosa su apsolutno opravdani. Shvatam da država u ovoj situaciji ne može rizikovati gubitak prihoda. Zbog našeg državnog uređenja, imamo administrativni aparat kakav imamo i tu su male mogućnosti smanjenja zbog političkih blokada, ali postoje i drugi načini prikupljanja prihoda, poput poreza na bogatstvo, na dobit, borbe sa sivom ekonomijom itd. Ne možemo ovoliko oporezivati rad, koji je temeljno ljudsko pravo.
Bosnainfo: Šta mislite o stavu ministra poljoprivrede Kemala Hrnjića, koji je iznio podatke kao opravdanje za podršku povećanju minimalne plaće? Da li se slažete s njegovim argumentima?
Generalno, u procesu smo početka javne debate i vrlo je lako reći da se slažem i s gospodinom Hrnjićem, ali i s nekim njegovim neistomišljenicima. Ne mogu reći da sam još potpuno siguran u sve reakcije koje je ova odluka izazvala. Međutim, definitivno je pozitivna posljedica što je standard građana postao politička tema broj jedan, i to na vrlo konkretnim stvarima poput minimalne plaće. Dobro je što je to tema koja je okupila javnost i građane, više nego nacionalistička zamagljivanja stvarnosti.
Bosnainfo: Šta bi, prema vašem mišljenju, bila prva konkretna mjera koju bi Vlada FBiH trebala preduzeti kako bi olakšala pritisak na privrednike nakon ove uredbe?
Za početak, barem jasno iskomunicirati ovu uredbu. To se može uraditi još ove sedmice. Vlada bi trebala reći dokad će uredba trajati, grafički prikazati učinke uredbe, navesti primjer neke firme sa određenim brojem radnika na minimalcu i konkretno pokazati koliko će povećanje minimalne plaće uticati na dobit firme i na povećanje kvalitete života radnika. To bi značilo smirivanje javnosti i pokazivanje da brodom upravlja trezven kormilar.
Bosnainfo: Koliko je realno očekivati da će trenutna uredba poslužiti kao podsticaj za provođenje sveobuhvatne fiskalne reforme?
Mislim da hoće. Ova uredba je ulazak u nešto iz čega nema povratka. Ne može se poništiti, ali ne može ni ostati vječno. Prisiliti će Vladu da ubrza s nalaženjem adekvatnijeg rješenja koje će ići u korist radnika, jer su oči radnika sada usmjerene na vlast kao onog koji radi za njihov interes. Takođe, koristiće i poslodavcima, jer bez njih ne bi bilo ni minimalnih, ni bilo kakvih plaća.
Bosnainfo: Kao predsjedavajući Zastupničkog doma FBiH, na koji način planirate djelovati kako bi se pokrenuo dijalog između poslodavaca, radnika i vlasti u vezi s ovim pitanjem?
Kao predsjedavajući, mogu samo pozvati da se u Predstavnički dom što prije dostavi nacrt fiskalnih zakona. Garantujem da će čim budu dostavljeni, bez ikakvih odugovlačenja, biti stavljeni na dnevni red.