Roubini je međunarodnu slavu stekao kao jedan od rijetkih koji je predvidio finansijsku krizu 2008. godine
“Mislim da se svijet stvarno kreće kao voz na usporenom snimku nesreće. Sve je više novih prijetnji koje prije nisu postojale i samo se gomilaju, a mi poduzimamo vrlo malo po tom pitanju”, rekao je Roubini za Financial Times.
Ekonomist iranskih korijena već više od godinu upozorava na nadolazeću krizu svih kriza.
U novoj knjizi, “MegaThreats: 10 opasnih trendova koji ugrožavaju našu budućnost i kako ih preživjeti”, Roubini objašnjava kako nas kombinacija klimatskih izazova, sve žešćeg takmičenja između ekonomskih supersila i rastućeg globalnog duga vodi prema scenariju iz noćne more.
Izjavio je u novembru da nas čeka “varijanta Velike depresije” ako kreatori politika ne poduzmu mjere za zaustavljanje megaprijetnji.
“Moglo bi doći do ozbiljnih finansijskih i dužničkih kriza. Ovo neće biti kratka i plitka recesija, bit će duboka i dugotrajna”, rekao je u nedjelju u intervjuu za Financial Times, u kojem je istakao dvije ključne prijetnje američkoj i globalnoj ekonomiji.
Prvo je upozorio da bi rastuće napetosti između SAD-a i Kine mogle dovesti do novih trgovinskih ratova i deglobalizacije, pogoršavajući globalnu inflaciju. Roubini smatra da je treći svjetski rat zapravo već započeo u oktobru ove godine, kada je SAD blokirao prodaju čipova Kini.
On tvrdi da su ove geopolitičke napetosti povratak u normalu nakon 75 godina “relativnog mira, napretka i prosperiteta”.
“Prije toga historija čovječanstva bila je historija gladi, ratova, bolesti i genocida. Posljednjih 75 godina su izuzetak, one nisu pravilo”, rekao je Roubini.
Također upozorava na činjenicu da su javni i privatni dugovi skočili u posljednja četiri desetljeća širom svijeta kao dokaz da dolazi globalna recesija. Povećanjem kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija rastu troškovi duga, što bi moglo uzrokovati “dužničku krizu”, smatra on.
Ukupni javni i privatni dugovi iznosili su 235 triliona dolara 2021, ili otprilike 250 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Godine 1975. ukupni javni i privatni dugovi iznosili su samo 110 posto svjetskog bruto BDP-a.
Tehnološki napredak, uključujući izume poput nuklearne fuzije, jedini su mogući spas za globalnu ekonomiju, smatra Roubini. Ali trebat će 15 do 20 godina da oni uopće pomognu, rekao je, a za 15 do 20 godina “osuđeni smo na propast”.
Roubini je ponovio poziv ulagačima da izbjegavaju dionice i da se umjesto toga odluče za kratkoročne obveznice, plemenite metale poput zlata, pa čak i kupovinu zemljišta kako bi prebrodili nadolazeću ekonomsku oluju.
Ali se na kraju, što rijetko čini, ogradio od svojih pesimističnih prognoza, izjavivši: “Niko ne može uvijek točno predvidjeti budućnost.”