Veliki napori ulažu se na zapljenu i uništavanje, dok se što se modernizacije vojske tiče, nerijetko oslanjamo na donacije. Istovremeno, cijeli svijet se naoružava. Jasno je to i nakon posljednjeg NATO samita. Zemlje regije u odnosu na Bosnu i Hercegovini odmakle su milijardama maraka uloženih za najmodernija vojna ubojita sredstva.
Bosna i Hercegovina se uspješno demilitarizira, hvale se nadležni. 28 hiljada tona nestabilne municije uništeno je od 2006. godine do danas. Bez ijednog incidenta. Dio je i prodat. Realizacijom ovih aktivnosti zadovoljni i međunarodni partneri.
“30 godina mira je ove godine, to znači ujedno i osigurati trajni mir i da ostaci rata neće ozlijediti nikoga. Vrlo smo zadovoljni nultim žrtvama eksplozivnih naprava u Bosni i Hercegovini, želimo tako nastaviti. Veliko je to postignuće kako za zemlju tako i njene partnere i znamo da radimo pravu stvar samo je moramo privesti kraju”, poručuje Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a.
I dok nadležni u BiH 30 godina nakon rata i dalje pokušavaju da se riješe viškova naoružanja i opasnih minsko-eksplozivnih sredstava, tako se ostatak svijeta naoružava. Izuzetak nisu ni zemlje regije, a gdje je u svemu tome Bosna i Hercegovina, kada govorimo upravo o kupovini novog, modernog oružja?
Vijeće ministara nedavno je odobrilo kupovinu nekoliko američkih helikoptera. Turska nas je počastila antidron sistemom, ali i sa četiri savremena oklopna vozila. Plan modernizacije postoji, no, političke okolnosti ne idu na ruku Oružanim snagama, a ni činjenica da još nije usvojen državni budžet. Ipak, napori čelnih ljudi u vojsci i dalje traju.
“Imamo također projekat obuke pilota, upućen je prijedlog za nabavku municije, minsko-eksplozivnih sredstava, a sredstva od prodaje viškova koja su procijenjena kao moguća za prodaju i da bi se izbjegla nestabilnost te municije u narednom periodu će se ulagati u nabavku i modernizaciju opreme i naoružanja OS”, smatra Mirsad Ahmić, general Oružanih snaga BiH.
Srbija se naoružava ubrzano. Od protivvazdušnih raketnih sistema Mistral do dronova, na koncu čak 12 francuskih borbenih aviona Rafala, procijenjenih na vrtoglavih 2, 7 milijarde eura. Hrvatska ne zaostaje, te obećava nakon posljednjeg NATO samita budžetska izdvajanja za odbranu i do 3 posto, što je na godišnjem nivou oko 3 milijarde eura više. Čekaju također isporuku 12 francuskih Rafala dok planiraju nabavku turskih dronova Bayraktar. Oba susjeda, za razliku od BiH, na velika vrata vraćaju i vojni rok.
“Svi oni koji bi imali pasoš Srbije mogli bi da služe vojni rok u Srbiji, a kod nas ima zakon koji kaže da svako pridruživanje građanina BiH stranoj vojsci je krivično djelo i sleduje sudski proces i kažnjavanje onog ko to učini. Kada je u pitanju Srbija nama je tu još ozbiljnije jer bi to značilo da bi Srbija obučila svoju rezervnu vojsku ili rezervnu vojsku entiteta RS za eventualno formiranje realnog u odnosu na sadašnji virtualni srpski svet”, mišljenja je Hamza Višća, ekspert za sigurnost.
Posebno zabrinjava, stručnjaci upozoravaju, gubitak interesa za Oružane snage posljednjih godina, što bi predstavljalo značajnu prepreku eventualnom vraćanju vojnog roka. Jednako kao i politička situacija u kojoj zvaničnici iz Republike Srpske čine sve da zaustave napredak, pa i ove državne institucije. Sve to dok nam prvi susjed, uz svo oružje koje nabavlja, Srbija, razvija planove vojnog napada na Kosovo, što je potvrdio nedavno američki predsjednik Trump, piše N1.