Život

Dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu spriječiti siromaštvo djece

Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina bilo je korisno, ali je tu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu, poručila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.

FOTO: EPA
FOTO: EPA
Arhiva

Ona je, u saopštenju povodom 1. juna Međunarodnog dana djece, navela da dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu izvući djecu iz siromaštva, olakšati pristup uslugama i mogućnostima i ublažiti posljedice koje bi djecu i njihove porodice mogle gurnuti u siromaštvo.

Velika stopa rizika

Kako je saopšteno iz Banke hrane, Medojević je ukazala da širom svijeta 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu.

“Djeca su u dvostruko većem riziku od ekstremnog siromaštva nego odrasli”, dodala je Medojević.

Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU), tokom prošle godine, 19,5 miliona djece bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.

“Broj djece (0 do 17 godina) u Crnoj Gori, sredinom 2023. godine, je 135.593 ili 21,7 odsto od ukupnog broja stanovnika”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da prema posljednjim dostupnim podacima iz prošle godine Uprave za statistiku, nastalih tokom 2023, stopa rizika od siromaštva djece iznosi 27,6 odsto.

Prema riječima Medojević, siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne i dječje zaštite.

“Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo je korisno, ali je ovu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu”, ukazala je Medojević.

Ona je rekla da, pored univerzalnog dječjeg dodatka, država mora uzeti u obzir i ugroženost djece kojoj je potrebna dodatna podrška.

“Ona mora biti kako materijalna, tako i u uslugama”, dodala je Medojević.

Adekvatan nivo

Kako je navela, određivanje adekvatnog nivoa dodatka mora uzeti u obzir veličinu domaćinstva, broj djece, lokalne cijene i zarade.

Medojević je poručila da je potrebno osigurati dodatnu podršku najugroženijoj djeci.

Ona je istakla da su ključne kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama, na nacionalnom i lokalnom nivou.

Medojević je kazala da je, u posljednje tri godine, socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla manje od 20 EUR po osobi.

Za to vrijeme, kako je rekla, minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 EUR), koliko su uvećane i najniže penzije (sa 150 na 450 EUR).

“Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), a jedina je namijenjena siromašnima, za jednu osobu iznosi 94 EUR, četvoročlanu porodicu 160 EUR, a za porodice sa pet i više članova (maksimalni iznos) 179 EUR”, navodi se u saopštenju.

Ti iznosi su, kako je istakla Medojević, tri puta manji od “linije siromaštva”, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat, a koja je za jednu osobu 280 EUR, a za četvoročlanu porodicu 589 EUR.

Ona je ukazala da je godišnje socijalno primanje namijenjeno siromašnima (MOP) jednako mjesečnom primanju ministra ili poslanika.