U nj su mahom stizala židovska djeca, žene i starci iz Bosne i Hercegovine, a stradali logoraši sahranjeni su na đakovačkom Židovskom groblju, uz krišom sačuvana imena, prezimena, godinu i mjesto rođenja. Kriomice ih je bilježio tadašnji grobar Stjepan Kolb. Zbog toga je Židovsko groblje u Đakovu jedinstveno u svijetu. Prvotne limene pločice sahranjenih logoraša na njemu nedavno su zamijenjene novim nadgrobnim pločicama.
Logor se nalazio na početku današnje Ulice Vladimira Nazora, a u njemu je stradalo 566 od oko 2.000 logoraša. Brojnim logorašima logor u Đakovu bio je samo privremena postaja za dalje, za Jasenovac, Auschwitz i druge logore smrti.
Komemoraciji su, uz predstavnike Židovske općine Osijek, nazočili i predstavnici Koordinacije židovskih općina iz Hrvatske te Srbije i Bosne i Hercegovine, predstavnici židovskih općina iz Zagreba, Rijeke, Slavonskog Broda, Beograda, Sarajeva i Doboja.
Prigodnu molitvu na Židovskom groblju izrekao je glavni rabin za Hrvatsku Luciano Moše Prelević, dok je predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske dr. Ognjen Kraus podsjetio na svo zlo holokausta, uz poruku da se takvo što više nikada ne smije dogoditi.
Vijenac kod spomen-obilježja u objektu na ulazu u Židovsko groblje položio je i saborski zastupnik i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić.
Sudionici komemoracije vijenac su položili i na mjestu nekadašnjeg sabirnog logora, u Nazorovoj ulici, prenosi Hina.